Srezani poticaji: za stambenu i mirovinsku štednju ni kune

Samo dva tjedna prije kraja godine Vlada je ponovno u proračunu morala preraspodijeliti novac da bi mogla isplatiti svoje obveze, mirovine, plaće i porodiljne naknade. Na zatvorenom dijelu posljednje sjednice u studenome Vlada je, kako su objavile Narodne novine, preraspodijelila gotovo milijardu i pol kuna.

Mjesec dana prije toga u listopadu su prenamijenjene 1,3 milijarde kuna, pa je tako država nakon rebalansa u dva posljednja mjeseca morala sa stavke na stavku prebacivati ukupno 2,8 milijardi kuna.

Prošli put najveće promjene bile su povećanje izdataka za plaće u državnoj upravi i javnom sektoru za 250 milijuna kuna, a nova je preraspodjela dobrim dijelom odrađena zbog isplate mirovina i porodiljnih naknada te ponovno plaća, i to uglavnom u srednjim školama i na sveučilištima.

Tako su za mirovine sredstva povećana za 380 milijuna kuna, a ponovno se i za plaće, ponajprije srednjoškolskih i sveučilišnih profesora, moralo pronaći 250 milijuna kuna. Država je u samo dva mjeseca povećala izdatke za plaće u javnom sektoru i državnoj upravi za oko pola milijarde kuna, što je dvostruko više nego što su te službe izgubile na kriznom porezu, upravo toliko koliko je država prikupila iz plaća i mirovina građana koji ne rade za nju.

Kako se bliži kraj godine, pokazuje se da su državu mirovine i plaće koštale oko 900 milijuna kuna više od plana koji je sama napravila krajem srpnja te da još uvijek ne drži pod kontrolom te izdatke.

U tom prebacivanju novca stradali su na prvom mjestu oni koji pune državni proračun i Vlada je u potpunosti srezala poticaje za stambenu štednju. U ovoj godini umjesto planiranih 210 milijuna kuna za poticanje stambene štednje država neće izdvojiti niti kunu. U Ministarstvu financija uvjeravaju da će taj novac biti uplaćen na račune štediša, ali je uplata prebačena na početak sljedeće godine.

Uz to, oko 130 milijuna kuna manje od planiranog potrošit će se na otplatu kamata za kredite, što će država vjerojatno uplatiti u sljedećoj godini. U proračunu su također, radi podmirenja plaća i mirovina, u potpunosti srezana i sredstva za poticanje mirovinske štednje u dobrovoljnim fondovima, pa će građani ostati i bez 65 milijuna kuna tih subvencija.

Oko sto milijuna kuna država će uštedjeti i na novcu koji je trebala proslijediti lokalnim zajednicama radi financiranja decentraliziranih funkcija, kao što su primjerice zdravstvo i školstvo. U prikupljanju novca za plaće i mirovine nije se štedjelo nikoga pa je tako država za 40 posto, odnosno za 13 milijuna kuna srezala sredstva za projekte ranog otkrivanja zloćudnih bolesti.

Manje je novca i za didaktičku opremu u osnovnim školama kao i za gradnju škola i školskih dvorana. No, osječka je rukometna dvorana dobila čak 56 milijuna kuna. Za mirovine se morao pronaći novac, a u Ministarstvu financija pojasnili su nam da je razlog za to rujanska indeksacija mirovina, odnosno usklađivanje s troškovima života.

No, dijelom su troškovi veći i zbog povećanja broja umirovljenika jer je kriza dio ljudi koji su ostali bez posla otjerala u prijevremenu ili invalidsku mirovinu. Prema podacima HZMO-a, od srpnja je broj braniteljskih mirovna povećan za oko dvije tisuće, a broj mirovna pripadnika HVO-a iz BiH za petstotinjak. U odnosu na listopad 2008. godine broj umirovljenika porastao je za 36 tisuća, dok je primjerice u 2008. godini broj umirovljenika rastao za 26 tisuća, što sugerira da se ljudi u krizi sklanjaju u kakvu takvu sigurnosti umirovljenja.

No, iako se broj umirovljenih saborskih zastupnika i članova Vlade nije povećao u odnosu na srpanj, Vlada je za isplatu njihovih mirovina sredstva morala povećati za 2,7 milijuna kuna, sa sadašnjih 61,5 milijuna kuna. Sadašnji su pak zastupnici dobili milijun kuna više za službena putovanja nego što je bilo planirano.

Prebacivanje novca moralo se dogoditi i zbog porodiljnih naknada i opreme za novorođeno dijete, za što je država sredstva povećala za deset posto, odnosno za 105 milijuna kuna.

Profitirali su u rošadi proračunskih kuna srednjoškolski i sveučilišni profesori. Vlada je, unatoč proklamiranoj štednji na plaćama u javnom sektoru i državnoj upravi, povećala izdatke za njihove plaće za oko 220 milijuna kuna. Tako su srednjoškolski profesori za plaće dobili dodatnih 169 milijuna kuna, što je gotovo deset posto, a sveučilišni profesori 51 milijun kuna. (Jagoda MARIĆ/Novi list)