Srednje škole u Istri grcaju u problemima, ravnatelji traže sastanak sa županom
U Hrvatskoj je u prosjeku 26 učenika u razredu, u Istri šest manje (M. GRACIN/Novi list)
Ravnatelji srednjih škola u Istri na nedavnom su se sastanku podružnice Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja u Labinu složili da je nužan susret sa županom Ivanom Jakovčićem jer više ne mogu funkcionirati i kvalitetno voditi škole u teškim financijskim uvjetima.
Nakon što im je prije godinu dana Istarska županija smanjila sredstva za ogromnih 33 posto, dodatno je zatražila od svih ravnatelja da troškove srežu za još 1,9 posto. Istina, ova smanjenja nastala su nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta skresalo sredstva koja uplaćuje županijama za sve srednje škole, ali ne za trećinu, već za oko deset posto.
Umjesto da je Istra kao najbogatija županija ovaj minus riješila, barem djelomično, iz vlastitih prihoda, deblji kraj izvukle su škole. Time ove obrazovne institucije u Istri već dulje vrijeme grcaju u problemima, a posljednjih nekoliko mjeseci dovedene su u bezizlazni položaj jer ne znaju više gdje uštipnuti.
Higijena, računala, lektira
- Dužni smo održavati visoku razinu higijene da u školama ne bi došlo do zaraze, tako da nam mnogo odlazi na sapun i toaletni papir. Moramo održavati računala, za što imamo sklopljene ugovore s tvrtkama, što svaki mjesec plaćamo, jer ako kompjutori ne rade, učenici ne mogu imati nastavu informatike ili daktilografije.
Problem nam je održavati svu tehničku opremu i nastavna pomagala, a o kupnji nove i ne razmišljamo. Ne znamo kako nabaviti stručnu literaturu i lektire, ne sjećamo se kad smo zadnji put obnovili fond u knjižnici. Najviše od svega štedimo na stručnom usavršavanju nastavnika, a time dolazi do osiromašenja i nazadovanja nastavnog procesa, a prvi koji će to osjetiti su učenici.
Predstavnik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja za Istarsku županiju ravnatelj Tehničke škole u Puli Dalibor Paus napominje da je njihova namjera županu ukazati na probleme s kojima se nose škole.
Postoje razni modeli financiranja na koji će se način utrošiti novac koji daje država, ima i lošijih i boljih primjera od ovog u Istarskoj županiji, ističe Paus. Istarska županija je model uredila na način da po učeniku izdvaja 28 kuna, po razrednom odjeljenju gimnazije i općih programa 200 kuna, za strukovne razrede 300 kuna, a za zgradu 2.000 kuna. Energente Županija plaća direktno, a školama prosljeđuje preostala sredstva, što mjesečno iznosi između 6.000 i 29.000 kuna.
- Država je lani smanjila sredstva za srednje škole za deset posto, ali budući da se fiksni troškovi ne smiju dirati, a energenti se moraju platiti, najveće su smanjenje osjetile škole u svojem tekućem poslovanju. Činjenica je da s tim smanjenjem škole teško funkcioniraju, još nismo došli do stadija da ne podmirujemo obaveze, ali otežano šaljemo nastavnike na stručna usavršavanja, manje je novca za uredski materijal, sitnu opremu i inventar, stručnu literaturu..., nabraja ravnatelj.
Iz ukupne mase koja stiže iz Ministarstva, oko 17 milijuna kuna, na materijalna prava zaposlenika i energente odlazi oko 13 milijuna kuna pa za tekuće poslovanje sve 22 srednje škole ostaju svega četiri milijuna kuna. Prije smanjenja su škole, pak, dobivale šest milijuna kuna. Ravnatelj napominje da bi se problem ublažio kad bi Županija prilagodila mrežu škole, što bi smanjilo materijalne troškove te bi ostalo više novca za poboljšanje uvjeta u samim školama za dobrobit nastavnika, a najviše učenika.
Novu mrežu škola Županija je najavljivala još prije pet godina, ali sustav u međuvremenu nije prilagođen promjenama, odnosno manjem broju djece, posebice u nekim dijelovima Poluotoka, potvrdili su i ostali ravnatelji. Na nivou države u prosjeku je u razredu 26 učenika, dok ih je u Istri šest manje. Međutim, režije i održavanje zgrade, a što čini najveću stavku, škole moraju plaćati sjedi li u razredu 26 ili 20 učenika. Ono što posebno muči strukovne škole je da po učeniku dobivaju jednako kao i gimnazije iako se troškovi za, primjerice, kuhara ne mogu uspoređivati s onima za gimnazijalca.
Županija: Osigurali smo sredstva iznad standarda
Iz Kabineta župana dopisom odgovaraju da su sredstva smanjili sukladno uputi Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne regionalne samouprave za razdoblje 2012. - 2014., a za ovu godinu za materijalne rashode indeks je 98,1, odnosno smanjenje za 1,9 posto u odnosu na 2011.
- Škole kao proračunski korisnici kod planiranja rashoda koji se financiraju minimalnim standardima dužne su primijeniti financijske pokazatelje odnosno projekciju za 2012. godinu. Sukladno navedenom u ovoj godini došlo je do smanjenja sredstava koja se isplaćuju iz decentraliziranih sredstava za materijalne troškove 1,9 posto u odnosu na 2011. godinu, pišu. Dodaju da su u proračunu Istarske županije osigurali sredstva za materijalne troškove za osnovne i srednje škole iznad standarda u iznosu od milijun kuna. Koliko od toga za srednje škole, nisu specificirali. (Piše Maša JERIN)
Nakon što im je prije godinu dana Istarska županija smanjila sredstva za ogromnih 33 posto, dodatno je zatražila od svih ravnatelja da troškove srežu za još 1,9 posto. Istina, ova smanjenja nastala su nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta skresalo sredstva koja uplaćuje županijama za sve srednje škole, ali ne za trećinu, već za oko deset posto.
Umjesto da je Istra kao najbogatija županija ovaj minus riješila, barem djelomično, iz vlastitih prihoda, deblji kraj izvukle su škole. Time ove obrazovne institucije u Istri već dulje vrijeme grcaju u problemima, a posljednjih nekoliko mjeseci dovedene su u bezizlazni položaj jer ne znaju više gdje uštipnuti.
Higijena, računala, lektira
- Dužni smo održavati visoku razinu higijene da u školama ne bi došlo do zaraze, tako da nam mnogo odlazi na sapun i toaletni papir. Moramo održavati računala, za što imamo sklopljene ugovore s tvrtkama, što svaki mjesec plaćamo, jer ako kompjutori ne rade, učenici ne mogu imati nastavu informatike ili daktilografije.
Problem nam je održavati svu tehničku opremu i nastavna pomagala, a o kupnji nove i ne razmišljamo. Ne znamo kako nabaviti stručnu literaturu i lektire, ne sjećamo se kad smo zadnji put obnovili fond u knjižnici. Najviše od svega štedimo na stručnom usavršavanju nastavnika, a time dolazi do osiromašenja i nazadovanja nastavnog procesa, a prvi koji će to osjetiti su učenici.
Predstavnik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja za Istarsku županiju ravnatelj Tehničke škole u Puli Dalibor Paus napominje da je njihova namjera županu ukazati na probleme s kojima se nose škole.
Postoje razni modeli financiranja na koji će se način utrošiti novac koji daje država, ima i lošijih i boljih primjera od ovog u Istarskoj županiji, ističe Paus. Istarska županija je model uredila na način da po učeniku izdvaja 28 kuna, po razrednom odjeljenju gimnazije i općih programa 200 kuna, za strukovne razrede 300 kuna, a za zgradu 2.000 kuna. Energente Županija plaća direktno, a školama prosljeđuje preostala sredstva, što mjesečno iznosi između 6.000 i 29.000 kuna.
- Država je lani smanjila sredstva za srednje škole za deset posto, ali budući da se fiksni troškovi ne smiju dirati, a energenti se moraju platiti, najveće su smanjenje osjetile škole u svojem tekućem poslovanju. Činjenica je da s tim smanjenjem škole teško funkcioniraju, još nismo došli do stadija da ne podmirujemo obaveze, ali otežano šaljemo nastavnike na stručna usavršavanja, manje je novca za uredski materijal, sitnu opremu i inventar, stručnu literaturu..., nabraja ravnatelj.
Iz ukupne mase koja stiže iz Ministarstva, oko 17 milijuna kuna, na materijalna prava zaposlenika i energente odlazi oko 13 milijuna kuna pa za tekuće poslovanje sve 22 srednje škole ostaju svega četiri milijuna kuna. Prije smanjenja su škole, pak, dobivale šest milijuna kuna. Ravnatelj napominje da bi se problem ublažio kad bi Županija prilagodila mrežu škole, što bi smanjilo materijalne troškove te bi ostalo više novca za poboljšanje uvjeta u samim školama za dobrobit nastavnika, a najviše učenika.
Novu mrežu škola Županija je najavljivala još prije pet godina, ali sustav u međuvremenu nije prilagođen promjenama, odnosno manjem broju djece, posebice u nekim dijelovima Poluotoka, potvrdili su i ostali ravnatelji. Na nivou države u prosjeku je u razredu 26 učenika, dok ih je u Istri šest manje. Međutim, režije i održavanje zgrade, a što čini najveću stavku, škole moraju plaćati sjedi li u razredu 26 ili 20 učenika. Ono što posebno muči strukovne škole je da po učeniku dobivaju jednako kao i gimnazije iako se troškovi za, primjerice, kuhara ne mogu uspoređivati s onima za gimnazijalca.
Županija: Osigurali smo sredstva iznad standarda
Iz Kabineta župana dopisom odgovaraju da su sredstva smanjili sukladno uputi Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne regionalne samouprave za razdoblje 2012. - 2014., a za ovu godinu za materijalne rashode indeks je 98,1, odnosno smanjenje za 1,9 posto u odnosu na 2011.
- Škole kao proračunski korisnici kod planiranja rashoda koji se financiraju minimalnim standardima dužne su primijeniti financijske pokazatelje odnosno projekciju za 2012. godinu. Sukladno navedenom u ovoj godini došlo je do smanjenja sredstava koja se isplaćuju iz decentraliziranih sredstava za materijalne troškove 1,9 posto u odnosu na 2011. godinu, pišu. Dodaju da su u proračunu Istarske županije osigurali sredstva za materijalne troškove za osnovne i srednje škole iznad standarda u iznosu od milijun kuna. Koliko od toga za srednje škole, nisu specificirali. (Piše Maša JERIN)
