Sporovozni plan navodnjavanja županije: prioritet malim akumulacijama i postojećim izvorima

[slika1d]Izgradnja prvih sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina u Istri, na njenom jugu i zapadu, u najboljem bi slučaju mogla početi za godinu dana, saznali smo od županijskog pročelnika za poljoprivredu Milana Antolovića. Riječ je o pilot-projektima opskrbe vodom triju sustava – Otvorenog kaznenog zavoda Valtura, okolice Rovinja te okolice Poreča, točnije u Červaru. Sustavi velikih akumulacija, o kojima se najviše govori kad se spominje navodnjavanje, pričekat će još koju godinu.

Izgradnja prvog pilot-projekta 2009. godine?

Na samom kraju prošle godine predstavljen je novitet Plana navodnjavanja Istarske županije po kojem bi se u budućnosti navodnjavalo 56 tisuća hektara, a cjelokupnim bi se sustavom trebalo osigurati 97 milijuna kubika vode godišnje. Nakon izrazito sušne godine ne treba posebno isticati koliko taj projekt znači poljoprivrednicima. Naime, više od 12 godina od početka izrade tog plana u Istri se navodnjava tek 1,5 posto svih obradivih površina.

Iako temelj istarskog sustava navodnjavanja (vrijednost projekta iznosi oko 1,45 milijardi kuna, po procjeni iz 1998. godine) čine velike akumulacije, smještene uglavnom na sjeveru Poluotoka, njihova izgradnja dolazi u obzir tek u drugoj fazi. Prvu čine pilot-projekti usmjereni na mini-akumulacije koje će se opskrbljivati vodom iz podzemnih i nadzemnih resursa. Po svemu sudeći, u manje se podprojekte ide zbog lakše realizacije, ali i neusklađenosti Plana navodnjavanja s prostornoplanskom dokumentacijom. Antolović kaže da će prioritet imati 15 projekata u južnoj i zapadnoj Istri, orijentiranih na postojeće bunare, bušotine i slično. Napajat će akumulacije kapaciteta do milijun kubika vode, a njihovu točnu lokaciju i veličinu odredit će projektna dokumentacija.

[slika2d]- Na prvom su mjestu Otvoreni kazneni zavod Valtura s 480 hektara, Rovinj s 300 hektara te Poreč s 605 hektara obradivih površina za navodnjavanje. Za njih se ove godine nadamo ishodovati građevinske dozvole, a ostalih 12 projektirat će se 2009. i poslije. Ukupno pokrivaju oko 10.700 hektara poljoprivrednih površina, naveo je Antolović. Za izradu projektne dokumentacije u ovoj godini Hrvatske vode i Istarska županija planiraju osigurati 5,35 milijuna kuna.

Na pitanje kad će se realizirati prvi pilot-projekti, Antolović nije mogao konkretno odgovoriti. Prva bi od tri faze izgradnje sustava navodnjavanja mogla biti gotova tek za desetak godina!

- Tempo ovisi o Ministarstvu poljoprivrede i provedbi Nacionalnog plana navodnjavanja te o dinamici projektiranja i izgradnje. Ivo Sanader je nedavno izjavio da je među državnim prioritetima i navodnjavanje poljoprivrednih površina. Doduše, u Slavoniji, ali to bi se trebalo odraziti i nas. Ako bi navodnjavanje doista postalo nacionalni cilj vjerujem da bi se stvar ubrzala pa bi prva faza mogla biti završena za pet do šest godina. Krajnji je rok za realizaciju tih pilot-projekata deset godina, rekao je Antolović.

Prostorni planovi – kočnica za sustav navodnjavanja

Poljoprivredne površine OKZ-a Valtura navodnjavale bi se iz umjetnih mini-akumulacija, za što bi se koristili jedan ili dva postojeća pulska bunara. Uz bunare, akumulacija bi se punila i iz dviju bušotina koje se nalaze u Valturi, i to zimi, kad nema zaslanjenja vode. Zimi se isto višak vode nepovratno gubi pa jedno gospodarenje vodom, tvrdi Antolović, ne bi ugrožavalo drugo. Akumulacija je otvorenog tipa, obložena folijama radi propusnog terena. Realizacija tog projekta trebala bi koštati oko 15 milijuna kuna.

- Do 15. veljače očekujem dokumentaciju od Građevinskog fakulteta iz Zagreba za lokacijsku dozvolu. Nakon toga izrađuju se provedbene dokumentacije. Realno, do kraja godine mogli bismo dobiti građevinsku dozvolu za Valturu. Upitno je jedino hoće li trebati izraditi studije utjecaja na okoliš za mini-akumulacije. Po postojećem pravilniku dužni smo studiju tog tipa izraditi prije rješavanja projektne dokumentacije i lokacijske dozvole. Ne bude li se to promijenilo, a ima naznaka da hoće, ti bi se rokovi mogli produljiti za šest mjeseci, objasnio je Antolović.

Dinamiku prikupljanja dokumentacije još bi ozbiljnije mogla ugroziti neusklađenost plana navodnjavanja s prostornim planovima jedinice lokalnih samouprava pa i Istarske županije. Uostalom, županijski je prostorni plan zaboravio na akumulacije Kotli i Beram, a mnoge je bitno smanjio. Apsurdno je da noveliranje plana navodnjavanja upravo upozorava na tu činjenicu, a ona opet nije novim izmjenama i dopunama unesena u ovaj županijski prostorni dokument. Bez usklađivanja s prostornim planovima neće moći biti osigurane ni dozvole za izgradnju sustava.

- Noveliranje plana tek treba prihvatiti Skupština, i tada će ono postati važeće. Tražili smo da se u tekstualni dio izmijenjenog Prostornog plana Istarske županije unesu mini-akumulacije. Da bismo u njega uključili i velike akumulacije, treba usuglasiti i Županiju i jedinice lokalne samouprave. Očekujem da bi se to moglo učiniti za sljedećih izmjena i dopuna plana, možda krajem godine, rekao je Antolović.

Dodao je da je većina lokalnih prostornih planova u fazi izmjena i dopuna te vjeruje da će se uspjeti uskladiti s planom navodnjavanja. Time bi se u ovoj godini riješili barem pilot-projekti. Spomenimo tek da je OKZ Valtura na granici Pule i Općine Ližnjan, a treba još i vidjeti u kojoj će se jedinici akumulacija smjestiti. I dok se u Puli već pripremaju izmjene i dopune prostornog plana, Ližnjan svoj plan već godinama bezuspješno donosi, a najvjerojatnije mu slijedi i ponovljena javna rasprava.

Z. STRAHINJA