Snježana Mekota na izbore ide sa nezavisnom listom

[slika1d]

Ime Snježane Mekota poznato je svakome tko se iole zanima za lokalnu politiku. Uvijek je odgovornima za rukovođenje Gradom spremna postaviti neugodna pitanja, bez obzira na to o čemu se radilo. Ranije je djelovala u okviru Socijaldemokratske partije Hrvatske, a na posljednjim lokalnim izborima bila je nositeljica SDP-ove liste. Od istupanja iz stranke u listopadu 2010. godine nastavila je u gradskoj politici aktivno participirati kao nezavisna vijećnica.

-43 sam godine provela u toj stranci i nije mi bilo lako izaći iz nje, ali stranku čine ljudi, a ja se više ne osjećam dobro u njihovom društvu, rekla je Mekota tada novinarki Glasa Istre Sniježani Matejčić.

Iako je u to vrijeme predsjednik istarskog SDP-a Dino Kozlevac odlazak Snježane Mekota i Vinka Bujovca iz Rovinja pokušao relativizirati izjavom da se ništa spektakularno za SDP nije dogodilo, svjedoci smo da se dogodilo – itekako. Porečki je SDP ostao bez najaktivnije predstavnice u gradskom vijeću Grada Poreča, a njegov je rad, barem što se javnosti tiče, doslovno zamro, da bi oživio tek nedavnim sukobima dviju frakcija.

Pitali smo Snježanu Mekota kakvi su joj planovi za skorašnje lokalne izbore i evo što nam je rekla.

-Ovo mi je prvi put da na izbore izlazim s nezavisnom listom i moram reći da se radi o sasvim drugačijem poslu u odnosu na onaj kad iza sebe imaš stranačku logistiku. U stranci dobiješ upute o onome što je potrebno odraditi, obrasce koje treba ispuniti, ne moraš prikupljati potpise podrške, imaš neka sredstva za promidžbu i slično.

Nestranačka lista nema ništa od toga, a posao joj je otežan i obavezom prikupljanja potrebnih potpisa potpore. U našem je slučaju potrebno prikupiti 250 potpisa (ovisno o  broju stanovnika jedinice lokalne samouprave).

Sami se financiramo i osmišljavamo kampanju, a najteže je sastaviti listu od slobodnomislećih ljudi, koji imaju ideje i želju da se aktivno uključe u život svoje sredine, a da su ujedno i poznati u svom okruženju.

Kako ide sa formiranjem liste?

Nemoguće je oformiti listu koja će svima biti po volji, jer će netko na njoj uvijek pronaći neku sebi nesimpatičnu osobu, ili nekoga tko mu ideološki nije blizak.

Ovoga sam se puta upustila u eksperiment koji mi se već dugo mota po glavi i ne znam kako će birači na to reagirati. Razmišljala sam kako omogućiti što većem broju građana da posredno sudjeluju u radu Vijeća, jer nažalost, mjesni odbori u većini slučajeva ne funkcioniraju, pa je demokracija zakazala tamo gdje je najneposrednija.

Gradonačelnik obično pred izbore posjećuje MO da čuje kakvi problemi muče stanovnike, kao da IDS nema vlast u svim mjesnim odborima i kao da predsjednici nisu imali cijeli mandat vremena da svog šefa obavijeste o problemima. Zborovi birača se ne sazivaju barem jednom godišnje, a građani nemaju pojma kakva je razlika između predsjednika MO i profesionalnog tajnika, koji dobiva pristojnu plaću da bi im bio na usluzi.

Mogu vladajući u predizborno vrijeme obećavati gradnju vrtića (kao nedavno u Červar Portu) i dijeliti sredstva iz proračuna, koji je debelo u minusu, ali građani se trebaju zapitati što su im sve obećali u prošlim predizbornim kampanjama i što je od toga realizirano. Zašto se to što obećavaju nije realiziralo u proteklom mandatu, nego su upravo sada pronašli sredstva za realizaciju.

Drugo o čemu sam razmišljala jest kako animirati ljude koji ne izlaze na izbore. Naime, na prošlim izborima je od 16.819 birača na izbore izašlo 7.281 ili 43,98%. Najjača stranka, IDS dobila je 3.784 glasa ili 51,97% onih koji su izašli na izbore. Kada se ti glasovi stave u odnos na ukupni broj glasača, to je 22,50%.

Dakle, 22,50% građana je odlučilo što će se događati Porečanima u sljedeće 4 godine.

Kako ih, onda, mislite privući na izbore?

Kada sam pitala ljude zašto nisu glasovali, uglavnom sam dobila odgovor da to ne bi ništa promijenilo, a upravo i jedino ti glasači koji nisu iskoristili svoje pravo mogu izazvati promjene. Stranački opredijeljeni građani izlaze u većem broju i podržavaju svoje liste, pa je najveći problem kako animirati one koji nisu u strankama, koji misle da nemaju za koga glasovati i da ne mogu ništa promijeniti.

Na prošlim izborima je bilo nekoliko nezavisnih lista koje nisu prešle prag za ulazak u Vijeće, a njihovi su glasovi po D'Hondtovoj metodi podijeljeni najjačim strankama, pa je poneki vjećnik IDS-a dobio mandat s glasovima svojih protivnika, a ne istomišljenika.

Moja je ideja da se ove godine sastavi lista bez obzira na ideološku opredijeljenost, da to bude građanska lista koja će predstavljati presjek svega što imamo među biračima: i malo lijevije i malo desnije, i mlade i starije, i poduzetnike i djelatnike, predstavnike civilnog društva, invalida, volontera, sportaša, ugostitelja, trgovaca, građevinara, odgajatelja,... tako da svatko može naći nekoga tko bi u Vijeću mogao zastupati njegove interese.

A nakon izbora?

Mi ćemo i nakon izbora ostati ekipa, pa će oni koji ne uđu u vijeće pomagati u radu po onim točkama koje su im bliske, a građani će preko njih moći postavljati pitanja, pokretati inicijative i davati prijedloge članovima koji će dobiti mandate. Tako svatko može s liste izabrati nekoga preko koga će posredno sudjelovati u radu Vijeća, ako to želi.

Možete li nam reći imena sa svoje liste?

Listu još nismo zaključili, jer raspravljamo o tome kako doći do ljudi koje ne poznajemo, a koji negdje čekaju da ih se pozove na aktivnije sudjelovanje u životu lokalne zajednice.

Za sada su u našoj ekipi: Damir Miloš , Daniel Šaškin , Fani Bugarin Šoljan , Jadran Tintor , Sunčica Damjanović , Dean Cvek , Vera Štifanić , Mirela Novak , Bernard Kranjec , Karla Zelenika , Desanka Pešut , Vesna Vranjković , Olgica Šegon-Čajić , Zoran Jendrašić ,... netko još ne želi izlaziti u javnost, a s nekima se još razgovara. Tko će biti na listi još nismo definirali.

Kakav program nudite biračima?

Pojedini članovi ekipe su zaduženi za teme iz svoje sfere interesa i postepeno ćemo ih predstavljati javnosti, ali pitanje je svih pitanja kako stabilizirati proračun i pronaći investitore. Kredit za dvoranu se mora vratiti iz prihoda od prodaje Fascinke, što je bio plan vlade Ive Sanadera, kada je to zemljište poklonila Gradu.

Održavanje i otplata kredita za dvoranu koštaju nas gotovo 20 milijuna kuna godišnje, a za izgradnju nove škole na Finidi je planiran iznos od 60 milijuna kuna. Znači da smo s trogodišnjim rashodom za dvoranu mogli izgraditi školu.

Zaduženi smo preko zakonskog maksimuma, a još uvijek nismo na vijeću imali konačan financijski rezultat za 2012.g.

Ne možemo razmišljati o većim investicijama dok proračun ne bude stabiliziran, jer dio sredstava moramo osigurati sami čak i  ako apliciramo na sredstva iz fondova Europske unije, rekla nam je Snježana Mekota.