Skupa potrošačka košarica: istarskoj obitelji mjesečno fali 1.900 kuna
Stanovnicima Pule prosječna plaća ne podmiruje mjesečni izdatak za hranu i režije (B. GRAHOVAC)
Prosječnoj hrvatskoj obitelji svaki mjesec nedostaje barem 30 posto novca da bi podmirila samo najosnovnije troškove, one za hranu, režije, odijevanje, higijenu, prijevoz i, ako slučajno ostane štogod, za kulturu ili neki drugi "luksuz".
Na hranu nam, kažu sindikalne potrošačke košarice, ode gotovo 40 posto mjesečnog budžeta, što će se od ove jeseni najvjerojatnije i povećati budući da se najavljuje poskupljenje kruha te energenata industriji, što će se prevaliti na leđa odnosno košarice potrošača. Porast cijene struje za sada je stopiran, no HEP će nove, veće cijene, poručuju iz te tvrtke, ponovno zatražiti kad se za to stvore uvjeti.
Novca nedostaje svima
Iako je prosječna potrošačka košarica na razini države nešto "lakša" od košarica po gradovima, i ona je za današnja primanja građana nedostižna. Zadnja potrošačka košarica na razini države težila je 6.631 kunu.
Stanovnicima Primorsko-goranske županije za njeno pokrivanje nedostajala je prosječno 1.881 kuna. Istranima je pak za to manjkalo 1.910 kuna, a stanovnicima Vukovarsko-srijemske županije čak 2.489. Zagrepčani, na čijem su području i najviše prosječne plaće u zemlji, svojim primanjima mogu najlakše pokriti košaricu - prosječna zagrebačka plaća niža je 572 kune od potrošačke košarice.
Kad se podaci o prosječnoj potrošačkoj košarici usporede s iznosima neto plaća po županijama, novca nedostaje svima jer, primjerice, četveročlanoj obitelji s jednom prosječnom plaćom u Primorsko-goranskoj županiji, koja iznosi 4.750 kuna, nedostaju dvije tisuće kuna da bi podmirila troškove te košarice, koja je u lipnju iznosila 6.765 kuna. Raspolaže li ta obitelj, dakle, samo jednom prosječnom plaćom, za osnovnu egzistenciju nedostaje joj 30 posto sredstava.
Siva zona samosnalaženja
Ako obitelj ima više sreće i raspolaže s dvije takve plaće, uspiju pokriti sve troškove i ostane im još oko 2.700 kuna, ali ako toliko plaćaju, primjerice, podstanarstvo, na nuli su ili gubitku. Otplaćuju li pak stambeni kredit s, primjerice, 3.500 kuna na mjesec, svaki im mjesec nedostaje 765 kuna, što će, imaju li još malo sreće, zaraditi u sivoj zoni samosnalaženja.
Otprilike 30-ak posto sredstava za pokrivanje osnovnog, bez podstanarstva ili kredita, nedostaje, osim Riječanima, i Splićanima, Zadranima, Osječanima i Dubrovčanima. Još više, gotovo 35 posto sredstava za podmirivanje troškova prehrane, režija i ostalog u osnovnoj košarici nedostaje Puljanima, koje mjesečna košarica košta 7.208 kuna, a prosječna plaća u Istarskoj županiji iznosi 4.721 kunu. U Zagrebu je, čini se, najlakše, jer do podmirenja košarice od 6.430 kuna četveročlanoj obitelji nedostaje "samo" 13 posto sredstava. (B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)
Zaposleni u državnom sektoru najmanje ugroženi
Kako pokazuju rezultati Finine analize o plaćama zaposlenih u RH u prošloj godini, zaposleni u državnom sektoru imaju 1.340 kuna više plaće od onih koji rade u privatnom poduzeću. Lani je neto plaća u državnom sektoru iznosila u prosjeku 5.974 kune, a u privatnom 4.634.
Na hranu nam, kažu sindikalne potrošačke košarice, ode gotovo 40 posto mjesečnog budžeta, što će se od ove jeseni najvjerojatnije i povećati budući da se najavljuje poskupljenje kruha te energenata industriji, što će se prevaliti na leđa odnosno košarice potrošača. Porast cijene struje za sada je stopiran, no HEP će nove, veće cijene, poručuju iz te tvrtke, ponovno zatražiti kad se za to stvore uvjeti.
Novca nedostaje svima
Iako je prosječna potrošačka košarica na razini države nešto "lakša" od košarica po gradovima, i ona je za današnja primanja građana nedostižna. Zadnja potrošačka košarica na razini države težila je 6.631 kunu.
Stanovnicima Primorsko-goranske županije za njeno pokrivanje nedostajala je prosječno 1.881 kuna. Istranima je pak za to manjkalo 1.910 kuna, a stanovnicima Vukovarsko-srijemske županije čak 2.489. Zagrepčani, na čijem su području i najviše prosječne plaće u zemlji, svojim primanjima mogu najlakše pokriti košaricu - prosječna zagrebačka plaća niža je 572 kune od potrošačke košarice.
Kad se podaci o prosječnoj potrošačkoj košarici usporede s iznosima neto plaća po županijama, novca nedostaje svima jer, primjerice, četveročlanoj obitelji s jednom prosječnom plaćom u Primorsko-goranskoj županiji, koja iznosi 4.750 kuna, nedostaju dvije tisuće kuna da bi podmirila troškove te košarice, koja je u lipnju iznosila 6.765 kuna. Raspolaže li ta obitelj, dakle, samo jednom prosječnom plaćom, za osnovnu egzistenciju nedostaje joj 30 posto sredstava.
Siva zona samosnalaženja
Ako obitelj ima više sreće i raspolaže s dvije takve plaće, uspiju pokriti sve troškove i ostane im još oko 2.700 kuna, ali ako toliko plaćaju, primjerice, podstanarstvo, na nuli su ili gubitku. Otplaćuju li pak stambeni kredit s, primjerice, 3.500 kuna na mjesec, svaki im mjesec nedostaje 765 kuna, što će, imaju li još malo sreće, zaraditi u sivoj zoni samosnalaženja.
Otprilike 30-ak posto sredstava za pokrivanje osnovnog, bez podstanarstva ili kredita, nedostaje, osim Riječanima, i Splićanima, Zadranima, Osječanima i Dubrovčanima. Još više, gotovo 35 posto sredstava za podmirivanje troškova prehrane, režija i ostalog u osnovnoj košarici nedostaje Puljanima, koje mjesečna košarica košta 7.208 kuna, a prosječna plaća u Istarskoj županiji iznosi 4.721 kunu. U Zagrebu je, čini se, najlakše, jer do podmirenja košarice od 6.430 kuna četveročlanoj obitelji nedostaje "samo" 13 posto sredstava. (B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)
Zaposleni u državnom sektoru najmanje ugroženi
Kako pokazuju rezultati Finine analize o plaćama zaposlenih u RH u prošloj godini, zaposleni u državnom sektoru imaju 1.340 kuna više plaće od onih koji rade u privatnom poduzeću. Lani je neto plaća u državnom sektoru iznosila u prosjeku 5.974 kune, a u privatnom 4.634.
