Sezonski rast zaposlenosti kasni

U travnju je, prema administrativnim izvorima, bilo zaposleno 17,2 tisuća osoba više nego mjesec dana ranije. To je prvi rast broja zaposlenih ove godine, koji „kasni“ za prosječnim trendovima sezonskih kretanja, iako su uskršnji blagdani (koji obično označavaju početak turističke predsezone) ove godine čak bili ranije.

Pod utjecajem zapošljavanja u turizmu i povezanim djelatnostima, zaposlenost najčešće počinje rasti u veljači ili ožujku (u posljednjih je deset godina zaposlenost počinjala sezonski rasti u travnju tek u tri godine, uključujući ovu). Razlog sezonskom kašnjenju rasta zaposlenosti jest kašnjenje rasta zaposlenosti kod pravnih osoba, koje nose oko 80% ukupne zaposlenosti. Tako je, dakle, tek u travnju povećana razina broja zaposlenih u pravnim osobama, dok je ona kod obrtnika počela rasti još u veljači (te se u posljednja tri mjeseca povećala za 9,3 tisuće).

Na mjesečni prirast zaposlenih u pravnim osobama od 10 849, daleko je najviše (37%) utjecao rast u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, gdje je broj povećan za 4 043. Uz turizam, najveći je mjesečni apsolutni prirast zaposlenosti zabilježen u prerađivačkoj industriji (za 2 271). Zanimljivo je to što je upravo kod ove dvije djelatnosti ujedno zabilježen i najveći apsolutni pad broja zaposlenih na godišnjoj razini: u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 5,8 tisuća, a u prerađivačkoj industriji za 4,8 tisuća, iako međugodišnje usporedbe treba uzeti kao privremene budući da će se podaci za ovu godinu korigirati.

No, uspoređujući podatke koje službena statistika stavlja na raspolaganje, u ovogodišnjem je travnju registrirano manje zaposlenih nego prošle godine – za 14,8 tisuća osoba ukupno, pri čemu kod pravnih osoba za 12,8 tisuća, kod obrtnika za 592, a kod individualnih poljoprivrednika za 1,3 tisuće osoba manje. Budući da je podatak za obrtnike i slobodne profesije te individualne poljoprivrednike konačan, za ove kategorije zaposlenosti se može konstatirati nastavak pada.

Iako ove godine očekujemo nešto povoljnije razine zaposlenosti i nezaposlenosti u odnosu na proteklu godinu, Hrvatska će, zbog kašnjenja u oporavku te odgađanja/otezanja u provođenju reformi, ostati na dnu ljestvice članica EU prema svim pokazateljima tržišta rada. (HKG/dp)