SDP Poreča o nezaposlenosti i upravljanju javnim plažama, otpadom, dječjim vrtićima i jaslicama

SDP Poreč poslao nam je priopćenje sa osvrtom na aktualnu situaciju u gradu, uz osvrt na stopu nezaposlenosti, upravljanje javnim plažama, otpadom, nedostatak mjesta u dječjim vrtićima i jaslicama te o građevinskim radovima koji ugrožavaju primanja onih koji žive od turizma

-U siječnju 2014. u Poreču su registrirane 992 nezaposlene osobe, što je povećanje od čak 133 u odnosu na prosinac 2013., odnosno čak 15,5% u jednom mjesecu. Ako se taj podatak stavi u odnos sa 11.787 radno aktivnih osoba na području Grada Poreča (prema Popisu iz 2011.), dolazi se do aktualnog postotka nezaposlenosti u Gradu od 8,4%, koji predstavlja značajno pogoršanje u odnosu na podatak od 6,1% iz nedavno objavljenih podataka indeksa razvijenosti hrvatskih lokalnih zajednica za period 2010.-2012.

Pregledom dobne strukture nezaposlenih, uočljivo je da je najviše nezaposlenih (30,6%) mlađih od 30 godina, a ako se njima pribroje i oni između 30-39 godina (28,5%), primjetna je zabrinjavajuća činjenica da je čak 59% nezaposlenih mlađih od 40 godina. Ako se promatra razina obrazovanja nezaposlenih osoba, najviše je onih sa srednjom školom (čak 62,1 %), zatim sa osnovnom školom (20,3%), dok je visokoškolovanih 13%.

Zanimljiv je podatak o strukturi nezaposlenosti po trajanju nezaposlenosti, iz kojeg je vidljivo da je čak 91,3% nezaposleno manje od 12 mjeseci, dok je tek 8,7% nezaposleno dulje od jedne godine. To znači da je ogromna većina sadašnjih nezaposlenih ostala bez zaposlenja u tijekom 2013. godine, što upućuje na nepovoljno stanje kretanja gospodarstva.

Valja naglasiti kako će se navedena brojka od 992 nezaposlene osobe u ljetnim mjesecima očekivano smanjiti uslijed kratkotrajnog zapošljavanja, ali treba imati na umu kako su upravo ove spomenute brojke realni pokazatelj zaposlenosti, jer sezonsko zapošljavanje ne možemo smatrati kao neko održivo rješenje problema nezaposlenosti, već kao svojevrsnu „vatrogasnu“ mjeru ublažavanja problema, kažu u porečkom SDP-u.

-Moramo se dotaknuti i tematike upravljanja javnim plažama na području grada, ne želeći se upuštati u odnose između novih i prethodnih koncesionara, ali želimo naglasiti kako se prava građana koji su do sada nesmetano koristili javne plaže i pristup moru ne mogu i ne smiju umanjivati ili ograničavati na bilo koji način.

Smatramo kako su to stečena prava građana koje se nikakvim koncesijskim ili drugim poslovima ne smije ometati u ostvarivanju prava na slobodan i besplatan pristup plažama i kupanju na njima. Osim toga, vjerujemo kako bi Grad Poreč trebao potaknuti unaprjeđenje standarda na sadašnjim neuređenim plažama na svojem području, a u cilju smanjivanja pritiska na uređene plaže od strane turista i građana, kako Poreča tako i šire okolice. Pritom ne mislimo na nikakvu betonizaciju obale, popločavanje divljih plaža ili sl., već na nužno stvaranje minimalnih sanitarno-higijenskih uvjeta na neuređenim plažama koji će omogućiti bolje uvjete njihova korištenja od povećanog broja korisnika (montaža tuševa, sanitarnih objekata, košara za otpatke i sl.).

Naglašavamo da pritom mislimo na estetski prihvatljive košare za otpatke, a ne na postojeće neugledne bačve koje se nalaze ponegdje uz plaže. Kao primjer gradske plaže koja vapi za takvim uređenjem je ona ispod hotela Zagreb u pravcu bivše Školjke, za koju se nadamo da nećemo čekati još niz godina na rješavanje cjelovitog projekta područja Peškera-Školjka, već bi se tome trebalo pristupiti bez daljnih odlaganja.

Podsjećamo da se u drugoj polovici 2014. godine, prema recentnim izjavama odgovornih osoba Županijskog centra za gospodarenje otpada Kaštijun iz siječnja 2014., očekuje konačni početak rada ŽCGO Kaštijun. Početak rada Kaštijuna podrazumijeva i obvezu komunalnih poduzeća u Istri da svoje poslovanje u segmentu gospodarenja otpadom usklade sa njime. Postavlja se pitanje pripremljenosti Usluge Poreč za prelazak rada na novi način, gdje će se dio neiskoristivog komunalnog otpada morati prevoziti do Kaštijuna. Kako bi se smanjio udio takvog otpada i s njime povezani ogromni prijevozni troškovi do Pule, potrebno je prethodno uspostaviti funkcionalni sustav reciklažnih dvorišta i posuda za odvojeno (selektirano) prikupljanje komunalnog otpada od strane građana, kao i pretovarne stanice u kojima se takav prikupljeni otpad dovozi na dodatnu selekciju i baliranje, odnosno odvaja dio koji je moguće reciklirati.

Najvažnije je pritom povećati udio komunalnog otpada kojeg je moguće selektirati i potom reciklirati, kako ga se ne bi trebalo dalje voziti do Kaštijuna. Ne bismo željeli da, ako se ne budu ostvarili navedeni preduvjeti odnosno ako se Usluga Poreč ne bude adekvatno pripremila za rad u novim uvjetima, građani uskoro moraju podnijeti teret povećanih troškova prijevoza nepotrebnih količina komunalnog otpada u Kaštijun, odnosno da se takav financijski trošak prevali na leđa građana Poreča povećanjem računa za odvoz otpada.

Na području Grada Poreča već dulji niz godina prisutan je primjetan nedostatak kapaciteta za smještaj djece u dječje vrtiće i jaslice. Pritom se prvenstveno misli na javne predškolske ustanove u vlasništvu Grada, koji su građanima najzanimljiviji zbog povoljnih cijena. Tako je trenutno u svim dječjim vrtićima na području grada moguće smjestiti 725 djece (529 vrtićke i 196 jasličke dobi), no od toga 423 djece (58,3%) otpada na gradske, a 302 djece (41,7%) na privatne vrtiće.

Vidljiv je očiti nedostatak kapaciteta za smještaj djece u gradskim vrtićima, jer oni trenutno zadovoljavaju potrebe smještaja za manje od 60% djece. Stoga, u nedostatku vlastitih kapaciteta, Grad uskače subvencioniranjem rada privatnih vrtića kako bi se omogućio smještaj što većeg broja djece u predškolske ustanove, što je pohvalno kao kratkotrajna mjera. No, pritom ne možemo ne primijetiti kako godišnji iznos koji Grad Poreč plaća za sufinanciranje rada četiri privatna vrtića u Poreču u ukupnom iznosu od 4.146.480 kn predstavlja poprilično veliku stavku u gradskom proračunu (čak 2,6% ukupnih prihoda odnosno 3% ukupnih rashoda proračuna za 2014.). Grad Poreč navedenim iznosom od 4,15 milijuna kuna sufinancira rad privatnih dječjih vrtića na način da se za svako dijete koje je smješteno u privatni vrtić isplaćuje vlasnicima vrtića (a ne roditeljima!) 1.140 kuna mjesečno po djetetu za vrtić i 1.440 kuna mjesečno po djetetu za jaslice. Dok Grad Poreč naplaćuje roditeljima koji su imali sreću smjestiti svoje dijete u gradski vrtić prevali na leđa građana Poreča cijenu smještaja od 670 kuna za vrtić i 750 kuna za jaslice, istovremeno roditelji koji su imali manje sreće, pa su morali smjestiti djecu u privatne vrtiće moraju za to izdvojiti cijenu oko 900 kuna za vrtić i 1000 kuna za jaslice.

Vidljivo je da roditelji koji su morali smjestiti djecu u privatne vrtiće imaju uvećane troškove smještaja za cca 35% . Ta činjenica ne bi bila sporna da se radi o čistoj tržišnoj-komercijalnoj cijeni, no budući da Grad Poreč vlasnicima tih privatnih vrtića plaća navedenih 4,15 milijuna kuna godišnje za sufinanciranje smještaja iste djece, mišljenja smo da bi Grad Poreč trebao uvjetovati vlasnicima privatnih vrtića smanjenje konačne cijene koju plaćaju roditelji.

Grad Poreč bi trebao promijeniti odluku o sufinanciranju privatnih vrtića na način da vlasnicima privatnih vrtića uvjetuje krajnju cijenu istovjetnu onoj koju plaćaju roditelji u gradskim vrtićima, ili barem približnu. Tako bi roditelji 423 djece smještene u privatnim vrtićima uštedjeli više stotina kuna mjesečno, odnosno više tisuća kuna godišnje. Na taj bi se način pokazala socijalna osjetljivost prema građanima, a isti se ne bi se više osjećali diskriminirano u odnosu na roditelje djece u gradskim vrtićima.

Smatramo da je pritom pregovaračka pozicija Grada Poreča vrlo jaka u odnosu na vlasnike privatnih vrtića, jer godišnji iznos od 4,15 milijuna kuna kojima ih Grad subvencionira predstavlja moćni argument uvjeravanja istih da smanje svoje cijene prema roditeljima.

Zaključno, ocjenjujemo kako je dobro da su se uspjela osigurati sredstva za rekonstrukciju prometnica od Stancije Vodopija do LaCopa i da su radovi počeli ove godine, što treba pohvaliti. Međutim, rok za privremeno zatvaranje radova postavljen na 01.06.2014. nije primjeren kalendaru turističke sezone od koje živi veliki broj naših sugrađana. Smatramo kako bi bilo bolje da su se pripremne radnje za otvaranje radova obavile barem mjesec-dva ranije te da su radovi otvoreni iza Nove godine, kako bi bili obustavljeni najkasnije do 01.05.2014. Nipošto ne želimo da se radovima iza navedenog termina ugroze prihodi od iznajmljivanja smještaja turistima koji predstavljaju bitan izvor prihoda i egzistencije naših sugrađana, stoji u priopćenju GO SDP Poreč kojeg potpisuje predsjednik Darko Saftić.