SDP o Prijedlogu izmjena prostornog plana: “Špekulacije podižu cijenu i otežavaju život onima koji na tom tržištu nemaju čime trgovati”

Izmjene Prostornog plana Grada Poreča nakon dugo su vremena važna i vruća tema koja je ponukala oporbenjake na sazivanje tematskih pressica. Danas je svoju održao porečki SDP, dok je za sutra najavljena ona nezavisnih vijećnika Ljiljane Sinanović i Dalibora Jukopile .

SDP je predstavio rezultate analize u kojoj je geodet Mladen Lač iznio ozbiljne primjedbe na način rada i predstavljanje Izmjena prostornog plana. U SDP-u misle da bez ozbiljnih dorada ne bi smio proći, a zazivaju i ponovljenu javnu raspravu. -Time proceduru nećemo usporiti, jer je i ranije bila jako spora i probila sve rokove. Sve što predlažemo može biti usvojeno već ove godine, rekao je novinarima Vladimir Sladonja, predsjednik GO SDP-a Poreč.

Sladonja: Na prezentaciji u dvorani Žatika pokazan je veliki interes, ali je uvodna rasprava predugo trajala. Trebalo je više vremena, kao i odabrati okruženje u kojem je moguće komunicirati, da se mišljenje može iznijeti i o njemu raspraviti.

Ne želeći ulaziti u pojedinačne slučajeve, SDP-ovci su kao glavnu primjedbu naveli  da se predlagač nije pridržavao Stručnih kriterija i smjernica Gradskog vijeća za izradu PP-a koje je prihvatila i županijska vlast. -Zdrava logika kaže da se gradnja ne smije širiti na područja bez infrastrukture. Prvenstveno se to odnosi na ceste, a onda i elektroenergetsku, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Nadalje, građevinsko područje ne treba planirati pod dalekovodima ili na visokokvalitetnom poljoprivrednom zemljištu pod kulturama, rekao je Sladonja novinarima. 

-Bez obzira na to što nije došlo do širenja građevinskog područja u naselju Poreč, dogodile su se prenamjene, pa smo naišli na nekoliko slučajeva u kojima je zemljište iz turističke prešlo u stambenu namjenu, što na neki način pogoduje vlasnicima tog zemljišta, jer im je puno lakše komercijalizirati stambenu nego turističku namjenu, No, nisu jasni kriteriji po kojima se to dogodilo, primjerice u naselju Špadići i na Stanciji Bergamante, jer izmjene nisu nigdje komentirane, rekao je Sladonja.

Cijene nekretnina enormno rastu, u Poreču je prosjek više od 3.000 € po kvadratu, zato mladi svoje kvadrate stana kupuju u Žminju, Savičenti itd.

-Grad bi svoju stambenu izgradnju odnosno rješavanje stambenog  pitanja građana trebao rješavati na način da ga, kad se neko građevinsko područje urbanizira za stambenu namjenu, otkupi prije urbanizacije i po cijeni negrađevinskog, da ga onda komunalno opremi, formira parcele, izgradi prometnice, uvede infrastrukturu i to zemljište onda ili prodaje za stambenu namjenu ili daje pravo građenja na određeni broj godina za jednu kunu deficitarnim zanimanjima, rekao je Vladimir Sladonja naglasivši kako se ovakvim prostornim dokumentom neke ljude pretvara u bogataše, jer im se urbanizira nekoliko tisuća kvadrata zemljišta, da bi oni njime špekulirali ne poštujući principe struke i smjernice koje je Gradsko vijeće donijelo.-Smatramo da se jednima tako pogoduje, a drugima se nanosi šteta, pogotovo onima koji nemaju riješeno stambeno pitanje, kao što su mladi. Cijene nekretnina enormno rastu, u Poreču je prosjek više od 3.000 € po kvadratu, zato mladi svoje kvadrate stana kupuju u Žminju, Savičenti itd.

Mladen Lač pojasnio je novinarima analizu Prijedloga prostornog plana Grada Poreča kojim su u SDP-u željeli provjeriti kako su se poštivale smjernice za njegovu izradu.

Krenuli su preispitivati mogućnosti gradnje na području već urbaniziranom 1990. godine. Analizirajući katastarske općine od Baderne, Žbandaja, Fuškulina,  Dračevca, Musaleža, Mugebe i Nove Vasi (bez KO Poreč jer se tu prostor za izgradnju nije širio), pronašli su gotovo 700 parcela koje ne udovoljavaju Smjernicama. Zbroj površina takvih parcela iznosi 400.000  četvornihi metara postojećeg urbaniziranog zemljišta koje npr. nema pristup javnoj površini.

Smjernice i kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja objavljene su u Službenom glasniku Grada Poreča br. 22/2019.

-Smatramo da je to dosta veliki problem zbog kojeg će se u budućnosti događati da građani ne mogu graditi na za to predviđenim mjestima, rekao je Lač pojasnivši kako 400.000 kvadrata odgovara površini dva naselja Baderna. 

-Tražili smo već urbanizirane lokacije, ili one kojima je novim prijedlogom urbanizacija predviđena. Na njima su posađeni maslinici, vinogradi, ili se radi o šumskom zemljištu. Ponegdje su to parcele preko kojih prelazi visokonaponski dalekovod ili magistralni vodovod. Kad se sve te površine zbroje, dolazimo do skoro 900.000 četvornih metara urbaniziranog zemljišta koje ne udovoljava Smjernicama. Smatramo to neprihvatljivim. Smjernice treba ili poštivati ili mijenjati kroz široku javnu raspravu, kaže autor analize koja je, kako je rekao, obuhvatila samo građevinska područja, a ne i turistička, servisne zone i sve ostalo. -Iz materijala se vidi da postoji nekoliko milijuna kvadratnih metara neizgrađenog zemljišta na kojem se ne naplaćuje nikakva naknada, iako se po Zakonu o komunalnom gospodarstvu iz 2019. To može uvesti. Velik je to prihod koji bi se mogao usmjeriti u razne svrhe, da stanovništvo od toga može imati neke koristi, rekao je Lač zaključivši: -Na izuzetno posjećenim javnim raspravama građani su bili prilično nezadovoljni, bilo je povišenih tonova i primjedbi. Očekujemo da će građani u velikom broju dati primjedbe na prijedlog Prostornog plana i smatramo kako ga treba doraditi u zakonskom roku.

Sladonja: SDP se zalaže za uvođenje poreza na neizgrađeno zemljište.
Neke su parcele urbanizirana prije 20 godina, a na njima se i dalje uzgajaju masline. Očigledno se radi o špekulantima. Ljudima je omogućeno da posjeduju građevinsko zemljište kojem podižu cijenu kako bi ga bolje prodali. S druge strane imamo one koji bi gradili, ali im se kaže da se ne može širiti građevinsko područje jer ne postoje uvjeti. 
Sladonja je istaknuo kako je rasprava u Fuškulinu pokazala da se u naseljima Jasenovica i Ćuši velike površine urbaniziraju mimo Kriterija, dok se u Fuškulinu to ne događa. Postavlja se pitanje tko je ta “božja ruka” koja nekoga mimo svih propisa, pravila, logike i donesenih smjernica pretvori u bogataša.

Potpredsjednik GO SDP-a i gradski vijećnik Srećko Oštir rekao je novinarima da mu je nakon svega ostao gorak okus u ustima, jer “netko može, a netko ne može”. -Udovoljavalo se svima, a zapravo se udovoljilo nije nikome, najmanje Gradu. Jer, Grad nisu interesne skupine, već je to živi organizam koji postoji već tri tisuće godina. Kakva je vizija našega grada ako sve završava apartmanizacijom? Naši stari su od močvare u Lagunama napravili profitne centre. A što ćemo mi sad napraviti od prvog reda uz more? Apartmansko naselje u jednokratnoj transakciji, umjesto trajnog prihoda? Dokument je nešto od čega možemo početi. Molim službe da ga dorade, da usvoje primjedbe svih građana i razmisle o tome je li “panika” da ga baš sada donesemo i da bude ovav kakav jest. Postoji mnogo načina za rješavanje stambene izgradnje, od koncesija do toga da Grad iz svog poslovanja ukloni špekulativni dio. Jer, te špekulacije podižu cijenu nekretnina i otežavaju život onima koji na tom tržištu nemaju čime trgovati, zaključio je Oštir.

Aleksandar Kovač : Stvaraju se uvjeti da se u idućem desetljeću na području Poreča nastani još ovoliko stanovnika koliko ih ima sada. Je li to intencija razvoja i ovog plana? Dosad smo razmišljali o razvoju turističke destinacije uz komparativne prednosti poput sadržaja, uz izbjegavanje apartmanizacije. A sada?

Bivši predsjednik porečkog SDP-a Rodoljub Kosić podsjetio je da je izrada Prostornog plana vrlo kompleksan zadatak koji zahtijeva brojne analize. -No, mnoge su izostale ili nisu javno prezentirane, a trebale su biti osnova za izradu nove koncepcije. Prostorni planovi se donose rijetko. Smatram da bi to trebalo biti puno fleksibilnije, jer se uvjeti mijenjaju. Jer, oni koji legalno žele graditi bivaju “pauzirani” po dvadesetak godina, dok drugi, koji na upitan način rade to isto,  bivaju povlašteni, rekao je Kosić koji smatra da su Smjernice u mnogo slučajeva izvitoperene i različito tumačene, zbog čega se stvara sumnja da je netko u prvom, a netko u posljednjem redu, iako imaju iste zahtjeve. -Mislimo da je pogrešno da se stručne institucije, ali i naš Grad, pozivaju na visoki stupanj neizgrađenosti zemljišta. Točno,, ali očigledno je da smo nešto pogriješili ili smo nekome pogodovali. Ali to nam ne daje za pravo da u daljem razvoju limitiramo nove sadržaje, nego upravo suprotno. Tamo gdje katastarske čestice nisu privedene namjeni,  treba im smanjiti broj ili uvesti naknade po kojima ćemo stimulirati građane da prostor privedu namjeni. To bi mogao biti dosta veliki prihod gradskog proračuna kojeg se može iskoristiti, zaključio je Kosić.