SDP o porečkom gospodarstvu i IDS-ovom nedostatku vizije za budućnost

Budućnost građana Poreča i ovdašnjeg gospodarstva te IDS-ov nedostatak vizije za budućnost bile su teme konferencije za novinare porečkog SDP-a, na kojoj su govorili predsjednik Rodoljub Kosić, Zdenko Tomčić, Vladimir Sladonja i Dalibor Jukopila.

 - Smatramo da su porečka izvršna vlast na čelu s gradonačelnikom i IDS podcijenili aktualno stanje prouzrokovano pandemijom koronavirusa i da nisu učinili dovoljno ni po pitanju procjene situacije, ni na konkretim mjerama za ublažavanje posljedica za gospodarstvo i, prvenstveno, za naše građane. Mali je primjer naplata parkiranja koja nije ukinuta usprkos praznim parkiralištima diljem grada. Predložili smo niz mjera, od organiziranja kriznog stožera, do amandmana za ublažavanje posljedica pandemije, koje su vijećnici IDS-a glatko odbili. Unatoč tome, nastavit ćemo nuditi doprinos svojih članova I struke, prezentirati svoje analize i konkretne prijedloge, rekao je Kosić.

 Istaknuo je da od izvršne vlasti i gradonačelnika očekuju što brže donošenje rebalansa proračuna i njegovo stavljanje u realne okvire, uključujući redefiniranje turizma kao glavne gospodarske grane, puno uvažavanje poljoprivrede, racionalizaciju troškova na svim razinama Grada, gradskih poduzeća i ustanova, i s puno više osjećaja za potrebe građana, a ne samo “velikog gospodarstva”. SDP, poručio je Kosić, od njih traži transparentan program racionalizacije troškova kojeg, smatraju SDP-ovci, dosad nije bilo te reviziju strateških razvojnih dokumenata, u što treba uključiti širu javnost.

 Sladonja je naglasio da je gradski proračun u dijelu izvornih prihoda potrebno srezati na realno očekivanih sto milijuna kuna i u njegovom sklopu osigurati fond solidarnosti za građae od deset milijuna kuna. Kako je rekao, zbog ogromnog pada prihoda po svim bitnim stavkama, od poreza na dohodak, komunalnih doprinosa i naknade do prihoda od prodaje zemljišta, potrebno je hitno pristupiti kriznom upravljanju Gradom i gradskim resursima i reducirati sve rashode koji nisu nužni, kako bi omogućili nesmetano funkcioniranje Grada i njegovih institucija. institucija.

 - Potrebno je znatno povećati rashode po osnovi socijalnih davanja i pomoći te osigurati svim našim građanima koji se nađu u ekonomski problemima pomoć za plaćanje vrtića, obroka u školi, prijevoza za školarce, članarine u sportskim klubovima za djecu i sličnih potreba, rekao je, iskazujući zadovoljstvo aktualnom epidemiološkom situacijom, ali i ukazujući na teške posljedice koje će pandemija ostaviti na ekonomsko stanje Poreča i njegovih građana.

 Sladonja je uputio poziv gradonačelniku da zaustavi proceduru zaduživanja Grada radi plaćanje kazne vezane za EU projekt za zbrinjavanje otpadnih voda. Istaknuo je da se Grad nikako ne smije dalje zaduživati, osim radi socijalnih davanja za građane te da od hrvatske Vlade treba zatražiti da na sebe preuzme servisiranje kredita za dvoranu Žatika. Izgradnju dvorane su poticale državne institucije, a Država je vlasnik zemljišta i postat će vlasnikom dvorane nakon što istake pravo građenja 2039. godine, pojasnio je.

 - Očekuje se znatno povećanje nezaposlenosti i pad prihoda svih naših građana, pa smatramo da je potrebno poduzeti hitne mjere za povećanje proizvodnje i obnovu svih poljoprivrednih resursa na Poreštini, za što ćemo predložiti poseban paket mjera, pručio je Sladonja.

 Dr. sc. Zdenko Tomčić u svom iscrpnom izlaganju "Kakva nam je budućnost? Što čeka porečko gospodarstvo nakon korona krize" ukazao je, između ostalog, na strukturni problem monokulturnog razvoja koji je kod nas snažno došao do izražaja u situaciji uzrokovanoj pandemijom. Potkrijepiio je to podacima da učešće turizma u BDP-u Hrvatske iznosi 20 posto, Istre 40, a Poreča čak 50 posto. Kriza će se ubuduće najviše reflektirati na nerazvijene ekonomije u koje spadamo i mi te imati negativne posljedice na ekonomiju koja ima neuravnoteženu gospodarsku strukturu, a u tu grupu opet spadamo mi, istaknuo je.

Pozitivno se izjasnio o vatrogasnim mjerama Države i onima lokalne samouprave koje su omogućile olakšice za dio poduzetnika. No, istaknuo je da to nije dovoljno, već je potrebno uvesti hitne mjere za oživljavanje poljoprivrede na Poreštini, koja ima svoje resurse i tradiciju, ali i za niz drugih područja. Rekao je, također, da prema njihovim spoznajama na području Grada Poreča barem posto građanstva živi vrlo oskudno, neki čak i preživljavaju.

 - Naša je prvenstvena želja govoriti o problematici strateške naravi i načinu njenog rješavanja. Za nas je tu prvenstveni problem gospodarska struktura koja za sobom povlači ukupno društveno stanje. Zapravo, to je problem naše budućnosti, možda i opstojnosti. Podvlačimo činjenicu da sredine koje se bave samo usko tekućom problematikom, a zanemaruju svoju budućnost riskiraju da je unište. Čitavim nizom inicijativa poticali smo i predlagali ovakav pristup. To smo činili kod tretiranja Strategije razvoja gospodarstva, koja je i sad na snazi, zatim strategije ublažavanja sezonalnosti u turizmu i kod razmatranja prostorno planske dokumentacije, uvijek ističući da je zanemaren temeljni problem koji je strukturne naravi, a to je naš monokulturni razvoj, rekao je Tomčić.

Istaknuo je da će turizam i dalje naša glavna djelatnost čiji razvoj ne treba kočiti njen razvoj, ali tu je čitav niz strateških pitanja o kojima treba razgovarati I nčeti koncept razvoja, poput ocjene stanja razvijenosti turističkog sektora, smještanih kapaciteta, ostalih proizvoda, događaja i manifestacije, zabave, sportske ponude, ostalih selektivnih vidova turizma, ostale neophodne prateće ponude i usluga.

- Poljoprivreda je naš veliki grijeh, a ujedno i velika šansa u razvoju. U novonastalim prilikama ona će postati daleko značajniji resurs u prehrani stanovništva, a i u našoj osnovnoj djelatnosti, naglasio je, predlažući poticanje osnivanje poljoprivredne kooperative, odnosno zadruge.

 Dobra osnova za to su neobrađeno poljoprivredno zemljište, silos u Višnjanu, Institut za poljoprivredu i turizam i Visoka poljoprivredna škola, a potrebno je i promišljanje o ulozi Agrolagune. Tomčić je spomenuo i prehrambenu industriju na osnovi domaćih sirovina, drugačiju trgovačku djelatnost (ne samo kroz trgovačke lance), djelatnost građevinarstva, malo poduzetništvo i obrtništvo, nove djelatnosti I tehnologije, kao i društvene djelatnosti i nadogradnju kojima takoetr pridaje velik značaj za razvitak društva i kvalitetu života.

 Na temu poljoprivrede kao strateške odrednice programa gradskog SDP-a osvrnuo se i Dalibor Jukopila.

 - Svjesni aktualne situacije, s obzirom na kompleksnost zadane problematike te provedbu predloženih smjernica, stava smo kako je sazrelo vrijeme da poljoprivredi i poljoprivrednoj proizvodnji pridamo značaj sa krajnjim ciljem postignuća ekonomske i prehrambene održivosti. Pritom treba istaknuti nužnost odgovornijeg, ažurnijeg, učinkovitijeg i vjerodostojnijeg pristupa u rješavanju predmetne problematike od strane izvršne vlasti te stručnih službi. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog potrebe promišljanja nove životne paradigme koja će kao rezultantu imati korjenitu promjenu poglavito prehrambenih navika. Iskazujemo potpunu podršku svim nositeljima organiziraniranog oblika poljoprivredne proizvodnje na području našega grada te će u svom daljnjem radu promicati evolucijski pristup revitalizaciji definirane primarne djelatnosti. Obradu i samu elaboraciju ovog zaključka predlažem na jednom od naših sljedećih susreta, zaklljučio je Jukopila. (Kristina Flegar)