SDP Istre: Vladajući nikako da shvate da vrtići nisu čuvališta nego odgojno – obrazovne ustanove

U Puli su press konferenciju jučer održali saborska zastupnica Sanja Radolović, načelnik Općine Vižinada Marko Ferenac i Goran Hrvatin, načelnik Općine Tinjan. Tema je bio Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju koji je tako loš da čak i među vladajućima očito nema potporu, pojasnila je Radolović.

-Samo zahvaljujući struci, koju su u prvom redu okupili Udruga Sidro, Krijesnice i Sindikati, vladajući nisu ukinuli Državni pedagoški standard (DPS) što im je bila očito namjera. Ironično, kaže Radolović, isti se danas niti ne poštuje, a Hrvatskom saboru nijednom nije podneseno izvješće o Državnom pedagoškom standardu, kao što nije izrađena ni analiza njegove provedbe, što bi trebala biti obveza resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja.

-Ovo je već četvrti prijedlog izmjene Zakona koji nema veze s tekstom kojeg je izradila radna skupina za izmjenu zakona o predškolskom odgoju i obrazovanja, te iza ovakvog prijedloga zakona ne stoji struka, rekla je Radolović i nastavila kako se izmjenama Zakona degradiraju svi zaposlenici u sustavu ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i djeca i roditelji. Međutim, ono najvažnije, ističe Radolović je što materijalni, kadrovski i sigurnosni uvjeti u ustanovama ranog predškolskog odgoja i obrazovanja nisu zadovoljavajući. Paradoks je kako cijeli sustav trenutno počiva na velikom trudu naših odgojitelja i svih zaposlenika u sustavu, koji su među najobrazovanijima u EU, a paralelno su među najniže plaćenima u EU. S druge strane, ovim izmjenama Zakona želi se zapošljavanjem učitelja razredne nastave na mjesta odgojitelja „riješiti“ suficit učitelja razredne nastave na tržištu rada i deficit odgojitelja kojih trenutačno nedostaje otprilike 3 tisuće, a u dugoročnoj percepciji otprilike 7 tisuća. Ovakva vrsta prekvalifikacije ne postoji u drugim zemljama i sustavima odgoja i obrazovanja – navela je Radolović.

-U prijedlogu izmjena Zakona vezano za zapošljavanje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i stručnih komunikacijskih posrednika, predlagatelj ističe da se takve osobe mogu zaposliti u dječjem vrtiću. To je potpuno pogrešna formulacija, jer sukladno potrebama djece s teškoćama u razvoju, pomoćnici i komunikacijski posrednici moraju se zaposliti u dječjem vrtiću, a novac za to treba osigurati iz državnog proračuna, tvrde u SDP-u.

-Ovim izmjenama Zakona samo se pokušava sustići brojka od 96% djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem koju su si vladajući zacrtali u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine, kako bi se odobrio Nacionalni plan otpornosti i oporavka u dijelu odgoja i obrazovanja, bez da su osmislili tko će financirati kadrove i „hladni pogon“ u smještajnim kapacitetima koji se planiraju izgraditi. Naime, svi znamo da je u Hrvatskoj tek 83% djece obuhvaćeno ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, dok je prosjek EU 96%, a za postizanje te brojke potrebno je proširiti broj mjesta za 22.000, zaključila je Sanja Radolović.

Na temu financiranja iz državnog proračuna govorili su Marko Ferenac i Goran Hrvatin, navevši problematiku koja pogađa male sredine.

Općina Vižinada tijekom 2019. i 2020. godine izgradila je novi dječji vrtić u okviru programa koje je država zagovarala, čime je povećan teret financiranja plaća djelatnika i troškova održavanja samog vrtića skoro za 3 puta – rekao je Ferenac.

-Zalažemo se za to da država preuzme cijelu ili dio obveze financiranja troškova organizacije predškolskog odgoja, jer je to jedini pravi put u postizanju ujednačene ekonomske cijene vrtića, odnosno da svaki roditelj, bez obzira gdje bio plaća istu cijenu za boravak svog djeteta u vrtiću. Vrtići i jaslice su danas potreba, a ne luksuz, te ako ćemo se voditi time da svako dijete treba biti upisano u vrtić, trebalo bi ići u smjeru spuštanja financijskih sredstava jedinicama lokalne samouprave i omogućavanja pohađanja vrtića svima pod jednakim uvjetima.To što netko živi u ruralnoj sredini ne smije biti zapreka u odnosu na nekoga tko živi u gradu – zaključio je općinski načelnik Vižinade.

Goran Hrvatin rekao je kako isti problemi muče sve ostale općine u Hrvatskoj. Oni koji su koristili dostupna sredstva EU za rekonstrukciju, dogradnju, obnovu ili izgradnju dječjih vrtića imaju problem s financiranjem tekućih troškova rada. -Međutim, ja ću se vrlo kratko osvrnuti na dodatni problem koji imamo s državom, a tiče se uplate sredstava od strane nadležne agencije u okviru sufinanciranja koje nam je odobreno. Nas u Tinjanu vrtić je koštao oko 11 milijuna kuna, za što smo dogovorili kredit, sufinanciranje nam je odobreno u iznosu od 8 milijuna kuna, sve ugovorene stavke smo ispoštovali, a država nam još nije uplatila sredstva koja su ugovorena u okviru sufinanciranja – rekao je Hrvatin.

Općine imaju veliki problem što se tiče financiranja jer, kao što ste čuli, samostalno financiramo cjelokupni rad vrtića, a sada još i kašnjenje uplate ugovorenih iznosa sufinanciranja znači da i cijeli kredit za taj vrtić moramo podmirivati iz proračuna – zaključio je svoje obraćanje načelnik Općine Tinjan.