S aktualnog sata: Srečko Oštir o ogradi Instituta, moliteljima i javnim površinama

Na sinoćnjem aktualnom satu Gradskog vijeća Poreča vijećnik Srečko Oštir (SDP) postavio je nekoliko pitanja o evidenciji, korištenju i vlasništvu javnih površina te o ogradi koju je Institut za poljoprivredu i turizam postavio uz vinograd između Ulice Županije Somogy i Bakine šumice.

Prvo je pitanje posvetio „skupini ljudi koja koristi javnu površinu kod bolnice i stoji na kiši“, kako je rekao. (Radi se o aktivistima koji mole protiv pobačaja, op.a.) Zatražio je pojašnjenje o njihovom statusu, upitavši jesu li dobili dozvolu za aktivnosti na toj lokaciji i treba li im možda pomoći, osigurati čaj ili sklonište.

Odgovorio mu je pročelnik Odjela za komunalni sustav Marino Poropat, rekavši da je njihov status reguliran odlukom gradonačelnika te da smiju biti na toj gradskoj površini. Što se tiče čaja ili sličnih inicijativa, uputio je vijećnika da pita te ljude.

Oštira je zanimalo i što je s ogradom uz Ulicu Županije Somogy, o kojoj je Parentium.com nedavno pisao. Napomenuo je da nisu ostavljeni prolazi svakih sto metara, da ograda koja sprečava prolaz ljudima i životinjama izgleda “jeftino i ružno” te da nije riješen status tamošnje ceste. Postoji li mogućnost da ograda bude uklonjena, pitao je vijećnik, podsjećajući da je Grad tamo posadio stabla koja treba i održavati.

- 'Ajmo to riješiti da se sve skupa konačno složi i da s Institutom za poljoprivredu i turizam počnemo živjeti zajedno u istom gradu, poručio je Oštir.

Pročelnik Poropat je odgovorio da je ta površina u vlasništvu Instituta koji se više puta u pisanom obliku i putem medija očitovao o postavljanju ograde. Potvrdio je da status tamošnje ceste, koja postoji „od davnina“, još uvijek nije reguliran, ali se Grad Poreč, prema zakonu o cestama, ima pravo na nju uknjižiti i planira to provesti u skladu s proračunom i financijskim mogućnostima. Za to nema roka, pa se ne treba bojati da se tamo nešto drugo može dogoditi, objasnio je. Dok se ne uredi status, ogradu od tamo neće biti moguće maknuti, kazao je Poropat, uz opasku da ne može govoriti o estetici ograde.

Gradonačelnik Loris Peršurić je dodao da status te ceste planiraju riješiti u sklopu proračunom predviđene rekonstrukcije obližnjeg kompliciranog raskrižja koje će biti preuređeno u kružni tok. Tada bi evidentirali donji dio tog terena i pokrenuli izvlaštenje, odnosno, budući da se radi o državnom zemljištu, država bi ga prema zakonu trebala prenijeti Gradu. No, sve to ne rješava ogradu, koja na tom mjestu, nakon toliko godina, nije primjerena, mišljenje je Peršurića „ i kao gradonačelnika i kao Porečana“, kako je istaknuo.

U višekratnim razgovorima s ravnateljem Instituta, gradonačelnik je dobio informaciju da je ograda postavljena radi zaštite posjeda Instituta. Više o toj temi ravnatelj mu nije mogao reći dok ne završi sudski proces sa (su)vlasnicima okolnih parcela.

Vijećnik Oštir je komentirao da ograda visoka dva metra daje drugačiji dojam od niže ograde, napominjući kako bi Institut mogao odabrati drugačija rješenja, poput živice. S njegovim se primjedbama u potpunosti složio predsjednik Gradskog vijeća Zoran Rabar. Tema je zaključena prijedlogom gradonačelnika, prema kojemu će Gradsko vijeće ponovno uputiti službeni upit ravnatelju Instituta o ovoj problematici.

Sljedeće Oštirovo pitanje odnosilo se na registar javnih površina. Vijećnik je pitao vode li u gradskoj upravi takvu evidenciju i postoji li takva baza podataka. Pročelnik Poropat je potvrdio da Odjel za komunalni sustav vodi registar, a javne su površine razvrstane prema kategorijama poput nerazvrstanih cesta, javnih površina, trgova, dječjih igrališta, parkova, spomenika, teretana i javnih WC-a. Najavio je i da u svim odjelima rade na informatičkom programu kojim će omogućiti veću preglednost i javnu dostupnost tih podataka.

Oštir je postavio i pitanje o naplati zakupa javnih površina tamo gdje Grad Poreč nije upisan kao vlasnik. „Kako ćemo regulirati takve situacije? Da ne bi slučajno opet počeli problemi – državno je, naše je…“, zanimalo ga je.

Pročelnik Poropat je rekao da ima takvih površina, navodeći kao primjer Trg slobode koji je prije dvadesetak godina bio upisan isključivo na Grad Poreč. Naglasio je da je Grad ondje uložio znatna sredstva u rekonstrukciju i održavanje, iako je prostor upisan na RH. Grad Poreč i dalje smatra da je van knjižni vlasnik trga, objasnio je pročelnik - održava ga i raspolaže njime za organizaciju raznih događaja i najam javnih terasa te prema zakonu, kao i u slučaju nerazvrstanih cesta, može provesti postupak za upis vlasništva.

Gradonačelnik Peršurić dodatno je objasnio da isto vrijedi i za brojne druge površine koje se vode kao državno zemljište i imaju javnu namjenu, a među kojima je najviše dječjih igrališta. Naveo je da je Grad svojevremeno uputio Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zahtjev za prijenos u gradsko vlasništva tih javnih površina. Iako je prošao propisani rok, to još uvijek nije provedeno, pa Peršurić očekuje da će rok biti produljen i postupak okončan.