Rezultati arheoloških istraživanja na području Istre - prikaz prvog Zbornika porečkih arheoloških bienala

POREČ - Na netom održanim Drugim porečkim susretima arheologa promoviran je zbornik radova s prvog skupa održanog 29. rujna 2006. godine. Nakladnik zbornika je Zavičajni muzej Poreštine, a uredio ga je prof. dr. sc. Miljenko Jurković, poznat po tome što kao urednik uzorno prati zahtjevan tempo izdavanja jednog zbornika godišnje u posljednjih 15 godina, otkad se održava motovunski kolokvij povjesničara umjetnosti. Radove u porečkom zborniku recenzirali su prof. dr. sc. Nikola Jakšić i prof. dr. sc. Robert Matijašić. Objavljivanje u nakladi od 700 primjeraka novčanim su potporama omogućili Ministarstvo kulture, Istarska županija i Grad Poreč, tiskan je u zagrebačkom Kerschoffsetu, a grafičko oblikovanje potpisuje Boris Bui.

»Kad sam prije nešto više od dvije godine primio poziv za sudjelovanje na Prvom porečkom susretu arheologa, činilo mi se to zgodnom inicijativom organizatora. Trebao je to biti dan susreta arheologa koji istražuju u Istri, dan razmjene mišljenja, dan upoznavanja s novootvorenim terenima, konačno, dan druženja stručnjaka koji imaju zajedničke interese. S druge strane, budući da je skup bio otvorenog karaktera, nešto što bismo mogli, recimo, usporediti s danom otvorenih vrata muzeja ili nečim sličnim, bila je to izvrsna prilika da se šira publika upozna s novim dosezima istarske arheologije, kao i izvrsna prilika da se nova istraživanja uključe u turističku ponudu, ili da se barem podigne interes za kulturni turizam« - prvim uvodnim riječima u zborniku prof. dr. sc. Miljenko Jurković, i sam arheolog po struci, odlično je sažeo bit Porečkih susreta arheologa. U nastavku predgovora urednik govori o tome kako mu se najprije činilo nepotrebnim tiskati zbornik, s obzirom na to da u Hrvatskoj postoje dva časopisa koja tiskaju redovito godišnje izvještaje arheologa. »No, detaljnim pregledom upravo Hrvatskog arheološkog godišnjaka ustanovio sam da, ukoliko zanemarimo Splitsko-dalmatinsku županiju, u kojoj već po više nego stoljetnoj tradiciji ima najviše istraživanja, upravo Istarska pokazuje nagli rast posljednjih nekoliko godina i čvrsto je na drugom mjestu po broju arheoloških istraživanja«, piše prof. dr. sc. Jurković i dodaje da je iznimno važna činjenica i da u Istri radi više inozemnih ekipa arheologa, da su u Poreču predstavljena i nova istraživanja u slovenskom dijelu, pa da taj međunarodni karakter i zbornik Porečke susrete arheologa izdižu iz regionalnih okvira. A da bi zbornik radova imao značajnu znanstvenu težinu, prof. dr. sc. Jurković je kao urednik angažirao i stručne recenzente.

Osim terenskih izvještaja istraživanja, u zborniku su tiskani i širi pregledi, pa i neke sinteze istraživanja, ukupno 14 radova, od kojih se dva odnose na slovenski dio Istre, pet su rezultat rada hrvatskih i stranih arheologa, a dva rada potpisuju istarske konzervatorice. Zanimljivo će biti, ne samo arheolozima, nego i običnim građanima koje zanima zavičajna baština, saznati o tome što krije pećina Laganiši (Darko Komšo), kakvi su rezultati desetogodišnjeg istraživanja Monkodonje (Kristina Mihovilić, Biba Teržan i Bernerd Haensel), o najnovijim rezultatima istraživanja Nezakcija (Kristina Džin), antičkoj arheološkoj topografiji municipalnog agera Alvone (Vedran Kos), antičkim maritimnim vilama u Vižuli (Vesna Girardi Jurkić) i u Lorunu (Antonio Machiori i Guido Rosada), općenito o istraživanju Loruna (Vladimir Kovačić), zaštitnom arheološkom istraživanju umaškog Trga slobode (Narcisa Bolšec Ferri), ranosrednjovjekovnom naselju i crkvama Gurana (Miljenko Jurković, Jean Terrier i Iva Marković), istraživanju Dvigrada (Chiara Malaguti i Pietro Riavez), još nedovršenim rezultatima istraživanja benediktinskog samostana uz crkvu sv. Marije Velike kod Bala (Ante Milošević, Miljenko Jurković i Ivan Basić) ili preliminarnim rezultatima istraživanja trobrodne bazilike sv. Mihovila Banjolskog (Martina Barada i Sunčica Mustač). Na 168 stranica objavljen je i niz fotografija impresivnog izgleda nekih istarskih lokaliteta, a iza svakog teksta sažetak je na talijanskom jeziku, pa zbornik ima dobre predispozicije i za međunarodnu distribuciju.

S. MATEJČIĆ