Rencove fotografije i zaboravljena Istra

Fotomonografija u izdanju Fabrike posvećena nedavno preminulom Rencu Kosinožiću koja je tek izišla iz tiska, predstavljena je u subotu na pulskom sajmu.

Nenad Popović prisjetio se fotografskog i životnog puta ovoga velikana istarske fotografije. Fotomonografija je naslovljena "24.000 km South America" i sadrži fotografije Renca Kosinožića i Željka Burića koje su nastale tijekom putovanja motorima kroz Južnu Ameriku, a koje su ljetos bile izložene u ex galeriji Milotić. Dok su se na projektoru vrtjele njegove fotografije, gitarist Saša Dejanović je svirao prigodne melodije.

Premda je bilo najavljeno predstavljanje knjige "Zaboravljena Istra - zemljopisna i rudinska imena hrvatske Istre" nakladnika Histria Croatica C.A.S.H., predstavljen je tek projekt u sklopu kojega se realizira ova knjiga, budući da knjiga - još nije tiskana.

- Sve je spremno za njezino tiskanje, no nažalost nismo naišli na odgovarajući interes kod gradskih i županijskih čelnika, kazao je izdavač Elmo Cvek te je istaknuo da nedostaju samo sredstva za njezino štampanje.

Govoreći o budućoj knjizi, Cvek je kazao da su "geografska imena ili toponimi vlastita imena različitih fizičko-geografskih i socio-geografskih objekata u prostoru. Oni su nositelji jezičnih i izvanjezičnih podataka o povijesti naroda koji su u prošlosti živjeli na prostoru današnje Istre", napomenuo je Cvek te dodao da ovo djelo ima namjeru sačuvati od zaborava dio istarske duhovne baštine koja nestaje naočigled.

- U ovoj knjizi, za koju opravdano mislimo da je najveća monografija istarskoga prostora, povijesno je prikazana i opisana svaka od 197 istarskih katastarskih općina, a dobiven je popis od 62.340 zemljopisnih i rudinskih imena. Svaka je istarska mikroregija i katastarska općina prikazana ikoničkim modelom određenih vanjskih i unutrašnjih obilježja, obrazložio je autor knjige Srđa Orbanić, koji je naglasio da je puno lutao po Istri i tražio neka manje poznata mjesta.

Sugestivno je o projektu govorio i akademik Josip Bratulić ističući da je jezik najsnažnija odlika identiteta i najsnažnije obilježje naroda te da će ova knjiga imati trajnu vrijednost jer da je riječ o iznimno važnom projektu, budući da su mnoga sela, odnosno zaseoci skoro pa zaboravljeni.

On se osvrnuo i na etimologiju riječi knjiga, liber, te na njegov pluralia tantum liberi, liberorum tumačeći da bi to bio onaj koji čita knjige i brine se o djeci koja će to jednoga dana čitati, da je to poput štafete.

Cvek je napomenuo da je građa za ovu knjigu prikupljena iz povijesno-toponomastičkih studija i monografija te iz kartografskog materijala. Srđa Orbanić upozorio je i na iščezavanje mnogih zemljopisnih i rudinskih imena te na potrebu njihova zapisivanja. (V. BEGIĆ)