Razgovor s Dankom Marušićem, voditeljem Znanstveno edukacijskog centra Višnjan: Osam ljetnih kampova s više od 200 djece i mladih

„Nema odmora, jer tek što smo završili posljednji ovoljetni kamp krenula je energetska obnova zgrade i uskoro prijave za nerezidencijalne programe“, kaže Danko Marušić, magistar elektrotehnike i strojarstva, voditelj Znanstveno edukacijskog centra (ZEC) pri Astronomskom društvu Višnjan. Njihovi obrazovni programi odvijaju se tokom čitave godine u različitim oblicima, a kroz ovoljetne kampove prošlo je više od 200 djece i mladih. Posljednji ljetni kamp, Znanstveni kamp mladih namijenjen osnovnoškolcima, okupio je 13 djece na četiri dana. Kampovi sa starijom djecom traju do osam dana a na pitanje kako biraju sudionike Danko kaže da je najvažnija motivacija.

„Oni koji dolaze prvi puta moraju napisati motivacijsko pismo o tome zašto žele sudjelovati. To je ključno a akademski uspjeh je manje važan. Od djece koja dođu prvi put očekujemo neki projektni napor, naravno, ali najvažnije nam je da vide kako izgleda osam dana u našem kampu, kako će se snaći. Mentori, pak, prate koliko su djeca disciplinirana, obavljaju li i kako povjerene poslove. Zadržavamo samo onu djecu koja mogu funkcionirati u grupi“, saznajemo od Marušića. Otkriva nam kako dolaze i djeca koja doma nemaju kućnih obaveza, pa je nerijetko prva poduka o pranju posuđa i drugim obavezama u dormitoriju. To je važno jer svaki sudionik i sudionica kampa ima i kućanska zaduženja koja treba obaviti točno i temeljito koliko i znanstvene projekte na kojima rade.

Mentori su nerijetko mladi koji su odrastali kroz znanstvene kampove u Višnjanu, ali Marušić spominje i dobru suradnju s nekoliko fakulteta koji studentima nude mogućnost uključivanja u mentorski program u Višnjanu. Svi mentori prolaze strukturiranu edukaciju, jer nije dovoljno biti dobar u nekom znanstvenom području. Nauče o znanstvenoj metodi koju treba prenijeti, kognitivnom razvoju djece, moraju steći potrebne pedagoške kompetencije. „Na kraju edukacije buduće mentore stavljamo u simuliranu situaciju mentoriranja a tokom čitave godine smo s njima u vezi kod pripreme projekata“, kaže voditelj ZEC-a.

Ako je čitav dosadašnji razgovor izgledao strog ili uštogljen, dobili ste krivi dojam. Naime, rad s djecom u kampu odvija se u kratkim hlačama u ljetno doba, forma je opuštena, ali je sadržaj egzaktan. „Djeca i mentori imaju neposredan odnos a u tom ozračju stvaraju se dugogodišnje veze i prijateljstva među sudionicima, koliko i između sudionika i mentora“, kaže Marušić. Korado Korlević reći će da je taj rezultat nerijetko najvažniji, jer je i među djecom sve manje stvarnih, živih kontakata.

Znanstveno edukativno program i Centar proizašli su iz ideje osnivanja višnjanskog Astronomskog društva, odnosno nekadašnji školski izvannastavni program iznjedrio je ADV. Prva ondašnja Jugoslavenska škola astronomije organizirana je 1989. godine u Višnjanu. A i Danas je Ljetna škola astronomije središnji višnjanski edukacijski program poznat u svijetu astronomije.

„U ovom segmentu edukacije radi bivši polaznik Škole astronomije Vasilije Perović iz Belog Manastira koji je doktorirao u Zurichu i radi na najvećem akceleratoru čestica. Na Ljetnu školu astronomije dolazi redovito i Mario Jurić profesor sa Sveučilišta u Washingtonu koji radi na jednom od najvećih teleskopa , a dio svoga posla donosi u Višnjan i dijeli s učenicima. Ekipa s talijanske zvjezdarnice u Farra d'Isonzo ne propušta Ljetne škole astronomije a njihova je specijalnost praćenje asteroida. I ne manje važno, svake godine nastojimo poslati srednjoškolca s vrijednim projektom na neku međunarodnu konferenciju s mentorom“, ponosno nabraja Danko Marušić koji je također znanstveno i socijalno rastao kroz edukativne programe ADV-a.

„Naš edukativni program ne iscrpljuje se s kampovima. Tokom školske godine imamo nerezidencijalne programe i sad je vrijeme za otvoriti pozive za, kako ih zovemo, radne akcije u kojima mentori i srednjoškolci zajedno obave neki projekt koji će unaprijediti rad Zvjezdarnice. Imamo i projekt Calipso. Tu ispod dormitorija smješteni su antena i teleskop za promatranje Sunca i predviđanje solarnih oluja. Te oluje su vizualno spektakularne ali mogu biti i opasne, odnosno mogu utjecati na satelitsku komunikaciju na Zemlji.“

Na kraju pitamo voditelja ZEC-a kako je raditi s djecom, pogotovo onom manjom, a on spremno odgovara kako se znanstvena metoda može poučavati i na primjeru bacanja papirnatih aviona kroz hodnik dormitorija ili šćinki u pijesak. „Kad pripremamo projekte za najmlađe znamo da ih treba impresionirati, ali zadatak mora proći i na znanstvenom testu. A kad im probudimo osjećaj da je projekt njihov, onda imamo i njihovu pažnju i interes“ – jednostavno kad se izgovori, ali pokušajte možete li vi s grupom od 13 dvanaestogodišnjaka. Ili sedamnaestogodišnjaka, koliko god bili predani zadatku.