Ravnateljica pazinske gimnazije Suzana Poropat-Božac: Nakon 30 godina ponovno pokrećemo prirodoslovno-matematičku gimnaziju

Piše: Kristina Flegar

Pred istekom je druga godina mandata ravnateljice Suzane Poropat - Božac na čelu Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile u Pazinu. Povod je to da je pitamo kako se snašla u toj odgovornoj i ponešto drugačijoj ulozi, nakon što je 28 godina radila u osnovnom školstvu, od kojih je 16 godina ravnala rovinjskom OŠ Vladimira Nazora, a zatim vodila novu porečku OŠ Finida u njenoj prvoj godini postojanja.

Kako sama kaže, u svoj novi ured s uvijek otvorenim vratima za sve učenike i djelatnike, ušla je s opsežnim i sadržajnim programom koji je, trenutno, poprilično izmijenjen zbog poteškoća koje je svima uzrokovala pandemija koronavirusa. No, ipak je već uspjela uvesti jednu značajnu novinu, a to je vraćanje, nakon gotovo 30 godina, prirodoslovno - matematičkog programa koji će već na skorašnjim upisima moći odabrati budući gimnazijalci.

Prije dvije godine prihvatili ste se novog izazova i kao ravnateljica započeli s radom u Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile u Pazinu. Kako Vam je protekao ovaj prvi dio mandata? Jeste li osjećali dodatni pritisak zbog tradicije ove ustanove?

Prilikom same prijave na natječaj zasigurno jesam imala veliko poštovanje prema toj ustanovi i prema ljudima koji danas u njoj rade ili su svih ovih godina u nju ugrađivali dio sebe. Očekujem od sebe da ću se konstantno truditi kako bismo nastavili taj niz kvalitetnog rada, napretka, dobrih odnosa i povjerenja između ravnatelja, profesora i drugih djelatnika, učenika i njihovih roditelja. Ove prve dvije godine zasigurno su bile vrlo izazovne, posebno zbog novih okolnosti koje nitko nije mogao predvidjeti. No, mislim da mi je 17-godišnje ravnateljsko iskustvo uvelike pomoglo da izazovu pandemije odgovorim na dobar način. Nov početak u pazinskoj gimnaziji značio je učenje, upoznavanje novih ljudi, kolektiva, nove organizacije rada i novih programa, kao i organizacije državne mature.

Moji su poslovi ravnateljice silom prilike bili više usmjereni na implementaciju brojnih epidemioloških mjera i na nastojanje da što duže, u sigurnosti, ostanemo učiti i raditi unutar škole. Organizacijski je sve to bilo dosta zahtjevno jer smo velika škola sa 630 učenika iz svih dijelova Istre u 27 razrednih odjela te 85 zaposlenika, od kojih su 65 profesori. Naši djelatnici su se cijepili i očekujem da ćemo novu školsku godinu započeti u "staro - normalnim" uvjetima. Smatram da smo na sve poteškoće odgovorili na visoko profesionalan način i da smo na dobrom putu, kad se sve to do kraja smiri, da uspješno nastavimo 122 godine dugu tradiciju.

Koji su prvi koraci koje ste učinili, kakve ste novine uveli, a što promijenili? Jeste li zadovoljni dosad učinjenim?

Mogu reći da su zapravo promjene zatekle mene, a meni nije ostalo puno prostora za njihovo uvođenje. Važno mi je bilo da održimo kontinuitet u radu. Prvo čemu sam se zdušno posvetila bila je proslava 120. godišnjice osnivanja prve hrvatske gimnazije u Istri. Taj smo jubilej obilježili u studenom 2019. cijelim tjednom ispunjenim brojnim aktivnostima, a sve je okrunjeno susretom generacija u Spomen - domu. Uslijedila je, u veljači 2020, maturalna zabava koja je također značajna tradicija, a ja sam je dotad doživjela samo iz perspektive roditelja - kao mama dvoje bivših pazinskih gimnazijalaca. Bilo je to posljednje veliko okupljanje, jer su već u ožujku na snagu stupile epidemiloške mjere. Tada sam postala svojevrsna korona - ravnateljica i počela surađivati sa Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije, pomno pratiti i prenositi sve bitne informacije. Doista, velik dio mog vremena bio je usmjeren na organizaciju nastavnog procesa i rada cijele ustanove. U nekoliko smo navrata imali zaražene učenike i nastavnike kao i veći broj izolacija, pa je bilo posebno teško organizirati nastavu. Krajem listopada smo, primjerice, u nedjelju održali izvanrednu sjednicu Nastavničkog vijeća jer je zbog velikog broja razrednih odjela koji su morali ići u izolaciju, trebalo donijeti hitnu odluku o privremenom prestanku nastave u školi.

Usprkos svemu tome, uvela sam jednu novinu, najavljenu i u mom programu rada, a to je ponovno pokretanje prirodoslovno-matematičke gimnazije koju je naša škola imala prije gotovo 30 godina. Velik interes javnosti za taj program i općenito STEM područje potvrdilo nam je ispitivanje mišljenja učenika i roditelja i, posebno, ankete koje smo proveli u osnovnim školama iz kojih nam tradicionalno dolaze učenici. Na osnovu toga sam uputila zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje je odgovorilo pozitivno, pa ćemo s novim programom krenuti već u sljedećoj školskoj godini. Naravno, nije bilo realno očekivati da ćemo dobiti dozvolu za otvaranje novog razrednog odjela i novo zapošljavanje, već ćemo od tri razreda opće gimnazije jedan "pretvoriti" u prirodoslovno - matematički. Osmaši već sad putem sustava upisi.hr mogu vidjeti za koje se sve programe mogu odlučiti u našoj školi. Osim gimnazijskih, imamo i strukovne programe, a to su četverogodišnji za upravne referente, komercijaliste i tehničare za elektroniku te trogodišnji za elektromehaničare.

Pandemija koronavirusa blokirala je ili usporila život na svim područjima, a tinejdžeri su zasigurno jedna od skupina koja je najviše patila zbog toga - kako zbog otežanog školovanja, tako i zbog nedostatka socijalizacije. Kako se to odrazilo na vašu školu i kako je ona funkcionirala u tim izvanrednim uvjetima?

Velika smo i organizacijski zahtjevna škola, s puno učenika i odjela, i manjkom prostora, zbog čega nismo u mogućnosti održavati nastavu u jednoj smjeni. I ranije smo imali specifičnu organizaciju prema kojoj su svi učenici četiri dana u tjednu imali nastavu ujutro, a jedan dan poslijepodne. To im je omogućavalo da se poslijepodne bave sportskim i drugim aktivnostima u mjestima u kojima žive. Međutim, uvođenjem epidemioloških mjera to više nije bilo moguće, pa smo morali vratiti klasične dvije smjene za sve razrede - jedan tjedan ujutro, a drugi poslije podne. Svi učenici i profesori odlično su savladali nove tehnologije, pa smo nastavu na daljinu s vremenom uspjeli održavati u realnom vremenu, poštujući raspored koji smo imali dok smo fizički boravili u školi.

Je li bilo slučajeva da učenici koriste nove uvjete kako bi nezasluženo dobili bolju ocjenu? Pa, otkrili smo ih nekoliko, ali nismo zbog toga izdali ni jednu pedagošku mjeru. Toga je uvijek bilo, jednostavno je prirodno da netko od učenika pokuša nadmudriti profesora. Takve smo situacije riješili na zadovoljstvo i profesora i učenika koji su dobili priliku shvatiti da time zapravo ništa ne dobivaju, već sebe zakidaju. Dakle, osim zadanog gradiva, naučili su i jednu životnu lekciju.

Neovisno o tome, želim istaknuti da sam jako zadovoljna kako se naši učenici ponašaju, surađuju i komuniciraju s nama. Oni su u cijeloj toj situaciji s koronom naši ravnopravni partneri, besprijekorno su se držali svih propisanih mjera, sudjelovali u nastavi na daljinu, trudili se i marljivo radili. Bez njihovog uloga ne bismo ovu školsku godinu tako uspješno završili, i zahvalna sam im tome. Žao mi je što ovoj generaciji nismo mogli omogućiti maturalnu zabavu i izlet, paradu vicematuranata, ali nadam se da će ipak sa sobom ponijeti nezaboravna lijepa sjećanja. U trenucima prisilne izolacije i nastave na daljinu, često sam im slala poruke podrške i ohrabrenja. Bez međusobnog uvažavanja i suradnje, bez njegovanja međusobno dobrih odnosa teško bi jedna takva ustanova dobro funkcionirala.

Pazinska gimnazija oduvijek se može pohvaliti zapaženim rezultatima svojih učenika. Koji su najznačajniji uspjesi i postignuća Vaših srednjoškolaca i kolektiva u protekloj školskoj godini?

Istaknut ću nekoliko stvari, a prva je da je tijekom posljednja dva-tri mjeseca još četvero naših djelatnika dobilo zvanje nastavnika mentora, a još ih nekolicina priprema potrebnu dokumentaciju za taj korak. U tome ih snažno podržavam jer smatram da bez motiviranog nastavnika, koji konstantno ulaže u sebe i svoje znanje, nema ni uspješnih učenika.

Što se učenika tiče, unatoč znatno otežanim uvjetima, postigli su zaista izvanredne rezultate. Na županijskim natjecanjima osvojili su 13 prvih mjesta, 14 drugih i osam trećih. Pritom su se neki natjecali na više područja i postizali odlične rezultate. Sudjelovali su i na strukovnim natjecanjima, a posebno bih ukazala na ulazak dvoje naših učenika u peteročlanu državnu reprezentaciju mladih fizičara, koja će se na međunarodnoj razini natjecati u Gruziji, ukoliko situacija to bude dozvoljavala. Nedavno su održana i državna natjecanja na kojima je sudjelovalo petero naših učenika, a među njima i novi državni prvak iz logike, koji se nadmetao i u matematici. Nastupili su još na državnim natjecanjima iz biologije i kemije te na LiDraNo-u, kao i na strukovnim natjecanjima iz kompjuterske daktilografije, mreže čitanja i statistike. Iznimno vrijednim držim i ulazak naših mladih komercijalista u Top 10 završnice natjecanja za mlade inovatore. Oni su osmislili Zdravomat kako bi zdrave proizvode OPG-ova učinili lako dostupnima stanovnicima urbanih sredina.

Pred Vama je još dovoljno vremena za ostvarivanje planiranog. Što svakako namjeravate realizirati tijekom preostale tri godine do kraja mandata? Koje su glavne smjernice za budućnost škole?

U planu mi je svakako da prirodoslovno - matematička gimnazija opstane te da njen program promoviraju učenici koji će taj smjer upisati, i to kroz svoje zadovoljstvo i postignuća. No, jedan od glavnih ciljeva mog programa rada i moja najveća želja je da do kraja ovog mandata uspijemo nadograditi školu i stvoriti uvjete za rad u jednoj smjeni. Nakon preseljenja Medicinske škole u Puli, naši učenici sad ostaju jedini srednjoškolci u Istri s nastavom u dvije smjene. Istarska županija je izradila idejno rješenje za koje je dobivena suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. No, pandemija nam sigurno u svemu tome nije išla na ruku. Vjerujem da je cilj i našeg osnivača - Istarske županije, čim se za to stvore uvjeti, zadovoljiti tu potrebu - izraditi glavni projekt, osigurati sredstva i nadograditi školu.

Što biste poručili maturantima, a što osmašima koji se spremaju nastaviti školovanje u Pazinu?

Osmašima bih rekla da prilikom izbora svog srednjoškolskog obrazovanja uzmu u obzir tradiciju i bogatu povijest naše škole, njen značaj u kulturnom i javnom prostoru našeg zavičaja, jer to su temelji na kojima naši učenici grade svoju budućnost, kao i budućnost društva u cjelini. Naša škola ima i status Glasserove kvalitetne škole, jedina u širem okruženju. To znači da nam je najvažnije da se učenici dobro osjećaju, da budu zadovoljni znanjem koje stječu, svojim nastavnicima, prijateljima i okruženjem. Na nama je da stvorimo preduvjete za razvijanje njihovih težnji i potencijala, a u takvim uvjetima rezultati ne izostaju.

Ovogodišnjim maturantima sam poručila da na krilima dobrih starih vremena polete u osobne i obrazovne visine galeba Jonathana Livingstona, unatoč i u inat svim okolnostima koje su otežale njihove srednjoškolske dane. Poželjela sam im da rašire svoja krila i s visine promotre sve ono dobro što su naučili, usvojili i stekli te da upravo te vrijednosti ponesu u svoje nove životne izazove, u obrazovanje ili na tržište rada, gradeći svoju sretnu budućnost.