Raste interes za investicije u zelenu infrastrukturu

Ilustracija
Autor:
thommas68
Izvor:
Pixabay
Uoči skorašnje objave novog Javnog poziva vrijednog 17 milijuna eura, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je za predstavnike lokalnih jedinica i ove godine organizirao informativne radionice o važnosti ulaganja u zelenu infrastrukturu.
Sudionicima radionice tu je važnost naglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan „Projekti ulaganja u zelenu infrastrukturu nužne su aktivnosti kojima možemo poboljšati kvalitetu života u našim gradovima. I svjetska i domaća iskustva su pokazala da takva ulaganja pokazuju odlične rezultate i u kontekstu klimatske neutralnosti, ali i u uštedi energije. Međutim, benefiti su daleko brojniji, od kvalitete zraka do kvalitete zdravlja stanovnika, zbog čega ih nikako ne smijemo zanemariti u klimatskoj politici.“ smatra Habijan.
- Sve veći interes gradova i općina svjedoči o značajnoj potrebi za ovakvim programima, baš kao i promjene u klimi kojima svjedočimo. Drago nam je što smo kroz prošle dvije godine mogli podržati čak 122 projekta razvoja zelene infrastrukture, za koje smo osigurali 28 milijuna eura, rekao je u svom pozdravnom govoru direktor Fonda Luka Balen, napominjući kako je Fond poticao i uzgoj sadnica, kao i izradu projektne dokumentacije koja je podloga ovakvim projektima.
- Danas više ne govorimo o klimatskim promjenama, već o klimatskoj krizi.“ upozorila je u svom izlaganju dr. sc. Nirvana Franković Mihelj. Istaknula je kako su promjene glavnih indikatora klime u prethodnim razdobljima bile puno sporije, a sada se već prate svake godine.
- I dok je dosadašnje praćenje u fokus stavljalo uglavnom emisije CO2 koje nastaju uslijed raznih aktivnosti, sada se posebno prate i odljevi odnosno potencijal koji različita zemljišta imaju u apsorpciji stakleničkih plinova. Zato su zelene površine osobito važne i zato je za prilagodbu klimatskim promjenama zelena infrastruktura neizostavna, pojasnila je Franković Mihelj.
Aleksandra Čilić, načelnica Fondovog Sektora zaštite okoliša naglasila je ranjivost Hrvatske kao mediteranske zemlje na klimatske promjene.
- To je samo razlog više za jačanje otpornosti naših gradova i drugačije promišljanje urbanizma, kojeg smo mi u Fondu nazvali „Zelena strana ulice“. Kroz naše se pozive sufinancira izrada zelenih nadstrešnica, sadnja drveća, ozelenjivanje javnih parkirališta i parkova, mreže za pješačenje, javne slavine, strateški dokumenti, projekti razmjene iskustava, ali i programi edukacije, navela je Čilić te pohvalila primjere dobre prakse gradova i općina koje su svoje projekte već uspješno dovršili.
Jedno od najčešćih pitanje kod planiranja projekata urbanog ozelenjavanja je koje vrste biljaka koristiti, a odgovor na to sudionicima je kroz svoju prezentaciju dao Marko Radošević, stručnjak iz Hrvatskih šuma. Naglasio je važnost korištenja autohtonih vrsta šumskog drveća i grmlja te izbjegavanje invazivnih stranih vrsta koji mogu biti estetski privlačne, ali i uzrokovati štetu okolišu.
- Osnovna misao vodilja treba biti: Pravo stablo na pravom mjestu s pravom svrhom, zaključio je Radošević.
- Kako bi se svi građani osvijestili o utjecaju koje klimatske promjene imaju na našu svakodnevicu, ključna je dobra komunikacija, istaknula je Sunčana Matić iz Službe za odnose s javnošću Fonda. Dodala je kako je zato važno kontinuirano provoditi razne edukativne aktivnosti na lokalnoj razini te motivirati građane da svojim svakodnevnim navikama budu dio promjena na bolje.