Rast uvoza električne energije i naftnih derivata

Prema kratkoročnim pokazateljima energetske statistike DZS-a, u travnju ove godine je nakon dvomjesečnoga godišnjeg rasta zabilježen godišnji pad (-8,8%) ukupne neto proizvodnje električne energije. Spomenuti travanjski pad, strukturno gledano, isključivo je rezultat smanjenja neto proizvodnje električne energije iz hidroelektrana (-18,3%, udio od oko 54% ukupne neto proizvodnje), dok se kod termoelektrana (15,2%, oko 35% ukupne neto proizvodnje) i vjetroelektrana (13%, oko 9% ukupne neto proizvodnje) bilježi porast.

Tako je neto proizvodnja električne energije u prva četiri mjeseca ove godine bila 1,8% manja u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, i to isključivo kao rezultat pada proizvodnje u hidroelektranama (-11%). U međunarodnoj razmjeni i dalje se bilježe dinamičnija kretanja: uvoz električne energije (2.685 GWh) bio je veći za 22,9%, a izvoz (1.324 GWh) 52,5% veći.

Dinamičnija kretanja u travnju ove godine bilježe se i kod nafte u vidu porasta uvoza sirove nafte (8,3%) i naftnih derivata (11,5%). Kod sirove nafte spomenuti je rast uslijedio nakon pada u ožujku, dok se kod naftnih derivata uzlazni trend bilježi na godišnjoj razini od kraja prošle godine.

Na kumulativnoj razini, odnosno u prva četiri mjeseca ove godine, kod proizvodnje naftnih derivata bilježi se pad proizvodnje od 8,9% i rast uvoza istih za 21,9% u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Slični će se trendovi nastaviti do kraja godine, čiji intenzitet će, jednim dijelom, ovisiti o kretanju cijena nafte na globalnom tržištu, a u tom kontekstu i našoj konkurentnosti i iskorištenosti domaćih kapaciteta. (HGK/dp)