Rast prometa u dosadašnjem dijelu turističke godine
Granični prijelaz Kaštel
Prema podacima sustava eVisitor,
u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza
ostvareno 15,7 milijuna
dolazaka (+5%)
i 88,5 milijuna
noćenja (+4%).
Od toga su strani turisti ostvarili 14 milijuna dolazaka (+5%) i 78,2 milijuna noćenja (+4%), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 8% te u noćenjima za 6%.
-Krajem godine bit će dovršena izrada Turističke satelitske bilance pa ćemo imati stvarne pokazatelje o ekonomskim učincima turizma na gospodarstvo. Nadam se kako ćemo u javnom prostoru prestati brojati dolaske i noćenja koji ne mogu biti mjerilo uspješnosti jer podaci o dolascima ne govore o ostvarenoj vrijednosti koja je s njima dobivena, a ostvarena noćenja ne pružaju podatke o dnevnoj potražnji turista. Naš sustav eVisitor pokazuje pozitivan trend rasta turističkih dolazaka i noćenja i to od početka godine, i izvan ljetnih mjeseci, no, ponavljam, još je važniji rast prihoda od turizma, a znamo da smo u prvom kvartalu ostvarili povećanje od 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Sve je to rezultat promišljene turističke politike koja se temelji na integriranom turističkom proizvodu, podizanju kvalitete i ponudi koja je inovativna i u skladu s potražnjom na dinamičnom i nikad izazovnijem turističkom tržištu. Ne želimo masovnost i razvijamo se u skladu s našom strategijom koja je usmjerena na održivost turizma,
poručio je
ministar turizma Gari Cappelli
.
-Tijekom kolovoza uspješno smo zadržali pozitivne trendove i predviđeni rast turističkog prometa. Ono što nas posebno veseli su vrlo dobre najave za ostatak turističke godine što potvrđuje sve bolju tržišnu poziciju Hrvatske u razdobljima pred i posezone.
Do kraja rujna intenzivno na jedanaest ključnih svjetskih tržišta provodimo kampanje fokusirane na oglašavanje i promoviranje nautičkog i kulturnog turizma, eno gastronomije i aktivnog odmora kroz avanturistički, sportski i cikloturizam, a početkom listopada na tržištu Austrije, Njemačke, Slovenije, Italije, Velike Britanije i Švicarske provodimo on line i print kampanje zdravstvenog turizma
izjavio je
direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Tijekom osam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (24 milijuna), dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 16,6 milijuna noćenja, a 16,2 milijuna na Kvarneru. Slijede Zadarska županija s 12,5 milijuna noćenja i Dubrovačko-neretvanska županija s 7 milijuna noćenja. U Šibensko-kninskoj županiji je ostvareno 6,1 milijun noćenja, u Ličko-senjskoj 2,9 milijuna noćenja, dok je u Zagrebu ostvareno 1,6 milijuna noćenja. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 774.000 dolazaka (+9%) i 1,6 milijuna noćenja (+11%), a gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj (495.000), Krapinsko-zagorskoj (239.000), Međimurskoj (134.000), Zagrebačkoj županiji (133.000) i Osječko-baranjskoj (126.000).
Na nacionalnoj je razini tijekom prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (17 milijuna), Slovenije (9,3 milijuna), Austrije (6,3 milijuna), Poljske (5,6 milijuna) i Češke (4,8 milijuna), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (33,3 milijuna) te u hotelima (19 milijuna) i kampovima (16,4 milijuna). Top destinacije u prvih sedam mjeseci po kriteriju ostvarenih noćenja su Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Medulin i Split.
U kolovozu 3 posto više dolazaka
U kolovozu je u Hrvatskoj ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 32,1 milijun noćenja što u usporedbi s kolovozom 2017. godine predstavlja porast od 3% u dolascima i 1% u noćenjima. U istom je mjesecu najviše noćenja ostvareno u Istri (8,5 milijuna), na Kvarneru (6,1 milijun) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (6 milijuna). Slijede Zadarska županija s 4,9 milijuna noćenja, Šibensko-kninska s 2,4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 2,2 milijuna noćenja, Ličko-senjska s 1,1 milijun noćenja te Zagreb s 280.000 noćenja. Na kontinentu je u kolovozu ostvareno 176.000 dolazaka (+11%) i 395.000 noćenja (+25%), od čega je najviše noćenja ostvareno u Karlovačkoj (200.000), Krapinsko-zagorskoj (44.000), Zagrebačkoj (28.000), Međimurskoj (27.000) i Osječko-baranjskoj županiji (18.000). (dp)