Rast neto plaće i očekivani pad nezaposlenosti u svibnju

Gospodarstvo
25.06.2015 07:38
D. Požarić
1
1
Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, u travnju je zabilježen pad plaća na mjesečnoj, uz rast na godišnjoj razini. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama isplaćena za travanj ove godine iznosila 5.676 kuna, što je 47 kuna ili 0,8% manje nego u prethodnome mjesecu. Na godišnjoj je razini neto plaća povećana za 179 kuna ili za 3,3%, čime se nastavlja kontinuitet međugodišnjeg rasta započet sredinom prošle godine. Od prosinca prošle godine, pod utjecajem promjena u oporezivanju dohotka, rast neto plaća je ubrzan i kreće se između 1,9% i 4,0% u nominalnom izrazu, odnosno između 2,8% i 3,9% u realnom izrazu.
Prosječna bruto plaća isplaćena u travnju iznosila je 8.011 kuna, što je 97 kuna ili 1,2% manje nego u prethodnome mjesecu. Istodobno je na godišnjoj razini bruto plaća porasla za 92 kune ili za 1,2%. U travnju je zabilježen rast potrošačkih cijena od 0,1% na mjesečnoj te pad od 0,1% na godišnjoj razini, stoga kretanje realnih plaća ne odstupa znatnije od kretanja plaća u nominalnom izrazu.
Sumarno u prva četiri mjeseca ove godine, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila je 5.655 kuna, što je 160 kuna ili 2,9% više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je prosječna bruto plaća iznosila 7.983 kune, što je 62 kune ili 0,8% više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast neto plaće ima pozitivan učinak na kretanje potrošnje, a time i ukupne gospodarske aktivnosti. S druge strane, rast bruto plaće povećava trošak rada i otežava uspostavu konkurentnosti. Pod utjecajem rasta bruto plaće, u Hrvatskoj je u prvom kvartalu ove godine trošak rada povećan na godišnjoj razini za 2,3%, što se ipak nije odrazilo na pogoršanje relativne razine konkurentnosti s obzirom na činjenicu da je na razini EU28 trošak rada povećan nešto više (za 2,5%), a istodobno je i kod gotovo svih nama sličnih zemalja zabilježen veći porast troška rada nego u Hrvatskoj.
U odnosu na slične zemlje, zadržava se situacija u kojoj Hrvatska (1.055 eura), Slovenija (1.544 eura) te, u posljednja dva mjeseca, i Poljska (1.023 eura) bilježe prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura. Istodobno je prosječna mjesečna bruto plaća u travnju u Mađarskoj iznosila 820 eura, u Crnoj Gori 723 eura, u Bosni i Hercegovini 662 eura te u Srbiji 520 eura.
I u nastavku godine zadržat će se tendencija rasta neto plaće kao rezultat promjena u oporezivanju dohotka, dok se kod bruto plaća ne očekuju znatnije promjene, što znači nastavak praktički stagnantnih kretanja. Pritom će očekivano niska razina inflacije omogućiti zadržavanje realnog rasta plaća.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: „Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca ove godine viša je za 2,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je porast bruto plaća iznosio 0,8%. Takva kretanja utječu i na porast troškova rada u Hrvatskoj, ali njihova dinamika rasta niža je u odnosu na druge europske tranzicijske zemlje te se ne odražava na pogoršanje relativne razine konkurentnosti. Međutim, i nadalje se zadržava situacija u kojoj je prosječna mjesečna bruto plaća u Hrvatskoj preko tisuću eura, što je više nego, primjerice, u Mađarskoj, Bugarskoj ili Srbiji“.

Očekivani pad stope nezaposlenosti u svibnju

Svibanj je najčešće mjesec u kojem se ostvaruje najsnažniji pad broja nezaposlenih i stope registrirane nezaposlenosti, uslijed njegova položaja s obzirom na glavnu ljetnu turističku sezonu. S obzirom na već objavljen podatak o broju nezaposlenih pri HZZ-u (koji je pao najviše u dosadašnjem dijelu godine), očekivana je bila i objava DZS-a o dinamičnijem padu stope nezaposlenosti: ona je pala za 1,3 postotna boda, do razine od 17,1%. Mjesečni je pad bio nešto slabiji nego u svibnju prošle godine te jednak onome u travnju (što je, zapravo, vrlo netipično), no to se može povezati i s nešto ranijim snažnijim sezonskim zapošljavanjem u ovoj godini, zbog nešto ranijih uskršnjih blagdana. Iako stopa nezaposlenosti pada na godišnjoj razini posljednjih dvanaest mjeseci te je u svibnju bila niža za 2,5 postotnih bodova, vidljivo je usporavanje pada u odnosu na prethodna dva mjeseca.
Iako se kreće opadajućim trendom, razina stope nezaposlenosti ostaje vrlo visoka te ujedno i daleko viša nego u nekoliko prethodnih godina (u odnosu na svibanj 2008. godine viša je za 4,1 postotni bod). Naime, nakon pet godina gotovo kontinuiranoga rasta, na godišnjoj je razini počela padati tek prije dvanaest mjeseci i to u okružju i dalje nepovoljniih tržišnih fundamenata, a potaknuta padom broja nezaposlenih koji je bio generiran i ostalim razlozima osim zapošljavanja. Štoviše, zapošljavanje se vrlo sporo kreće te je i dalje ispod prošlogodišnjih razina (prema našem izračunu, u svibnju je broj zaposlenih bio niži za 8,5 tisuća osoba u odnosu na broj zaposlenih u svibnju prošle godine). Isto je i s aktivnim stanovništvom koje je u svibnju, prema našim procjenama, bilo na razini od 1,610 milijuna osoba, što je za 69,9 tisuća osoba manje u odnosu na svibanj prošle godine.
Očekujemo da će se ovakvi trendovi produžiti i u nastavku godine te rezultirati vrlo blagom korekcijom registrirane nezaposlenosti naniže, ali i dalje bez značajnijeg oporavka zaposlenosti i aktivnosti.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je već duže vrijeme među najvišima u EU28. Naime, u prethodne tri godine (2012.-2014.) samo Grčka i Španjolska bilježile su veću prosječnu godišnju stopu nezaposlenosti. Početkom ovogodišnje ljetne sezone, pad registrirane stope nezaposlenosti u Hrvatskoj bio je očekivan te je stopa nezaposlenosti u svibnju pala do 17,1%. U kontekstu dosegnute vrlo visoke razine nezaposlenosti i usporavanja dinamike negativnih općih gospodarskih trendova, ali i pod utjecajem spore dinamike zapošljavanja, očekujemo nastavak laganog trenda opadanja stope nezaposlenosti, no i nadalje bez značajnijeg oporavka zaposlenosti i aktivnosti. (HGK/dp)
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti