Ragiranje čitatelja na nepotpuno tumačenje trendova u bankarstvu (poslovni.hr)

Zoran Levak , prijatelj našeg portala i djelatnik jedne domaće banke, obratio nam se reakcijom na članak kojeg smo prenijeli iz Poslobnog dnevnika, a ticao se bankarstva odnosno kredita. Prenosimo ga u cijelosti:

Nastavno na tekst iz portala "Poslovni dnevnik sa idućim tekstom ...Prema novim pravilima usklađenim s bankovnim preporukama poznatijim pod nazivom Basel II, za kredite se zahtijeva manje kapitala nego prije promjene regulative. Te izmjene omogućuju značajno povećanje rizičnog portfelja banaka bez potrebe za novim kapitalom.. vjerojatno će se većina bankara složiti da navedene tvrdnje nisu u potpunosti točne. Naime, nije istina da se za kredite zahtijeva manje kapitala.

Radi se o mogućnosti da banke samo na određene kredite mogu primijenjivati povoljnije odnosno niže pondere rizičnosti, i to isključivo po ispunjenju nekoliko vrlo strogih uvjeta. Treba istaknuti i da su banke novom regulativom primorane na određene kredite primijenjivati i više iznose pondera rizičnosti, a to znači da će za neke kredite trebati osigurati više kapitala, a time će i banke biti stabilnije.

U najvećem broju slučajeva banke će morati osiguravati više kapitala a ne manje kako je u članku navedeno. Jednako tako, nije točno da će određene mjere nove regulative omogućiti "povećanje rizičnog portfelja banaka bez potrebe za novim kapitalom", obzirom da se bankari prvenstveno moraju rukovoditi zakonskim i podzakonskim aktima, koji nalažu upravljanje svojim portfeljem pažnjom "dobrog gospodarstvenika", prvenstveno zbog toga što bankari upravljaju tuđim, a ne svojim novcem. Tvrdnja da će banke povećavati rizičnost svog portfelja može se shvatiti i kao vrijeđanje napora HNB-a da osigura višu stabilnost bankarskog sustava, ali i kao vrijeđanje banaka koje posluju sigurno i stabilno.

Još je manje točno da će se isključivo zbog navedene mogućnosti manjih kapitalnih zatjeva banke rukovoditi akcijskim ponudama gotovinskih kredita, odnosno rizičnih kredita kako se u članku navodi. Akcijske se ponude najčešće koriste kada potražnja za nekim proizdovima stagnira, što je slučaj i sa gotovinskim kreditima, obzirom da su oni građanima najskuplji, dakle akcije nisu neposredno rezultat nove regulative.

No, iznad svega treba reći da se u navedenom članku nigdje ne spominje upravo oprez kojega građani moraju imati kod zaduživanja, pogotovo kada su u pitanju gotovinski, odnosno najskuplji krediti. Građanima treba svakako preporučiti da u kreditne aranžmane ulaze samo kada je to nužno, i najbolje na način da se sredstvima kredita kupuju dobra kojima će cijena rasti kroz vrijeme ili koja će omogućiti ulaganja u dobra koja će građanima omogućiti dodane prihode iz kojih će lakše vraćati kredit. Najveći broj banaka tako i posluje, kvalitetnom suradnjom i savjetovanjem sa svojim klijentima, stoga navedeni članak nema puno dodirnih točaka sa kvalitetnim bankarstvom.