Prozirni su i želatinozni, a nisu meduze! Što su?

Mozaik
07.07.2017 17:54
F. Požarić
Rebraš
Rebraš
Ako ste ovih dana plivali u moru i imali osjećaj da vas dodiruju mala želatinozna stvorenja, ili ste stavili masku za ronjenje na lice pa pogledali pod površinu mora, zasigurno ste primijetili neka čudna, lebdeća stvorenja. Ne radi se, kao što mnogi na prvu misle, o malim meduzama, već o planktonu koji spada u rebraše (Ctenophora). U Jadranu ih obitava više vrsta, no u ovom slučaju vjerojatno se radi o stranoj vrsti  Mnemiopsis leidyi . Veliki su nekoliko centimetara, a pokazuju i zanimljivu pojavu bioluminiscencije, odnosno sami stvaraju svjetlo procesom oksidacije.  Mnemiopsis  se hrani jedino zooplanktonskim organizmima, uključujući i planktonske stadije riba (jaja i ličinke) te je njegov utjecaj na riblji fond moguć ako se jako razmnoži.
Da vas odmah umirimo, rebraši nemaju direktnog utjecaja na ljude i za razliku od meduza, ne peku i nisu neugodni na dodir. Njihov utjecaj očituje se kroz utjecaj na morski ekosustav u smislu promjena u hranidbenoj mreži te posljedično na ekonomski važne aktivnosti poput ribarstva.
Salpa MAxima - kolonija
Salpa MAxima - kolonija
No, ovih je dana u moru oko Zelene lagune primijećena je još jedna neobična planktonska vrsta. Veća je od rebraša, izgleda poput lebdeće prozirne sipe. U ovom slučaju radi se o svitkovcu iz roda  Salpa . Vrsta je izuzetno zanimljiva jer ima svitak koji je zapravo preteča kralježnice, a grupa živčanih stanica koje čine primitivni živčani sustav evoluirao je kasnije u kompleksni živčani sustav kralježnjaka. Hrani se fitoplanktonom, živi u Mediteranu i mnogim drugim morima, ali pretežno u južnom Mediteranu i vrlo je rijetka u Jadranu. Jedinke se u periodu razmnožavanja grupiraju tvoreći dugačke lance. Kao i rebraši, i ovi su organizmi potpuno bezopasni za čovjeka.
Salpa MAxima
Salpa MAxima
Salpa MAxima
Salpa MAxima
Ne dajte se zato omesti i skratiti plivačku turu zbog ovih bića, dapače, stavite masku i pogledajte ispod površine. Ne trebate skoro ni kosu smočiti, a uživat ćete u nezaboravnom pogledu na svjetlucava lebdeća bića koja izgledaju kao da nisu s ovoga planeta.
Ako želite više detalja o ovim, ili drugim biljnim i životinjskim, kopnenim ili morskim vrstama, slobodno se obratite u gradski (zasad) virtualni Centar za praćenje invazivnih vrsta. Tamo će vam rado pružiti sve raspoložive informacije, a možete i zajedno otići na lice mjesta i pogledati vrstu koju vas je zainteresirala. (dp)
O Centru
Virtualni Centar za praćenje invazivnih vrsta je ove godine u formiranju, pa je tek započelo informiranje građana o neobičnim organizmima u prirodi.
Kontakt podaci:
Barbara i Danijela
052 408304, 052 408336, 098 634403
barbara@iptpo.hr i danijela@iptpo.hr
© 2003 - 2026 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti