Prometnice pune rupa
Ako se prihodi ne povećaju, ceste će biti u još gorem stanju
[slika1d]Piše Selvina BENIĆ
PAZIN - U županijsku cestu Tićan - Karojba, za koju se već godinama govori da je među onim prometnicama koje su u najlošijem stanju u Istri, ove se godine, po planovima Županijske uprave za ceste (ŽUC), namjerava uložiti nešto više od četiri milijuna kuna. To će biti radovi iz domene izvanrednog održavanja koji će biti dostatni za kompletnu rekonstrukciju (uključujući i donji nosivi sloj) samo jednog kilometra. Tri su kilometra u jako lošem stanju, a krenut će se iz Tićana jer je tamo najgore, i to najvjerojatnije u svibnju. Novca za sanaciju više kilometara nema, iako bi u ŽUC-u vrlo rado rekonstruirali cijeli potez, saznajemo od ravnatelja Robija Zgrablića.
To je najveća stavka u izvanrednom ulaganju koje je u 2009. ukupno planirano na 7,77 milijuna (7,62 milijuna za županijske i svega 150 tisuća kuna za lokalne ceste). Oko 1,43 milijuna planira se utrošiti za radove na rotoru u Ulici slobode u Labinu, 820 tisuća za raskrižje Medulinske ceste i Pomera (tu se još rješavaju neka imovinskopravna pitanja) te 610 tisuća za raskrižje u Novigradu (gdje se spajaju državna i županijska cesta, a nositelj investicije su Hrvatske ceste). Pola milijuna kuna bit će uloženo u pripreme za obnovu kolnika (230 tisuća za projektnu dokumentaciju Višnjan - Tićan te po 90 tisuća za krivinu Žbandaj, zbog čestih prometnih nezgoda, i raskrižja Funtana i Škatari). Ima 70-ak mostova i za dva (na Mirni i u Tinjanskoj dragi) je planirano sto tisuća kuna za stručni pregled i rješenje sanacije te 37 tisuća za pripremne radove za sanaciju potpornog zida u Marušićima zbog klizišta.
[slika2d]
Izgradit će se samo 600 metara makadama
Plan građenja je težak 4,26 milijuna kuna, od kojih se 2,26 milijuna odnosi na pripreme - projekti za šest prometnica među kojima je i spoj od Stancije Peličeti do Pomera s 300 tisuća, dok je 1,12 milijuna za pulsku obilaznicu (sufinanciranje je potpisano s Gradom Pula), elaborati i izvlaštenja za četiri prometnice među kojima i 70 tisuća za županijsku cestu Tinjan - Sveti Petar u Šumi i rotor u Kukcima od deset tisuća kuna koji je u funkciji, dok bi 300 tisuća trebalo biti isplaćeno za cestu Marčana - Križ. Za osam kilometara od Stancije Peličeti do Pomera gotov je idejni projekt, a da bi se zatražila lokacijska dozvola, što Zgrablić očekuje krajem mjeseca, još treba dobiti odgovor konzervatora treba li se izraditi studija utjecaja na okoliš. Radovi vrijedni dva milijuna kuna planiraju se jedino na obilaznici Krnjaloža. Radi se o 600 metara ceste kojom se obilazi jedno selo, gdje je prolaz između kuća vrlo uzak na bijeloj cesti za Barbarigu, koja je odvojak s ceste Bale - Vodnjan.
Za redovno odražavanje 654,4 kilometra županijskih i 691,3 kilometra lokalnih cesta te 60,9 kilometara makadamskih cesta planirano je 41,54 milijuna kuna, od kojih se nešto više od šest milijuna odnosi na zimsko održavanje. Više od četvrtine novca ide za održavanje kolnika - 12,1 milijun te 7,56 milijuna na košnju trave i održavanje zelenila.
Od Hrvatskih cesta sedam milijuna kuna
A kako ŽUC dolazi do prihoda? Za ovu godinu planirano je da će na raspolaganju biti 78,35 milijuna, od kojih je glavni prihod godišnja naknada koja se za korištenje javnih cesta plaća kod registracije vozila, a planira se prihodovati više od 67 milijuna kuna. Visina te naknade je nepromijenjena od 2002. godine. Ostali su vlastiti prihodi minorni, poput 500 tisuća kuna od naknade za korištenje cestovnog zemljišta, 200 tisuća za obavljanje pratećih djelatnosti ili 60 tisuća kuna od izdavanja dozvola i suglasnosti. Od Hrvatskih cesta se očekuje sedam milijuna kuna. Radi se o sredstvima za ujednačavanje standarda i razvoj koja se planiraju u Ministarstvu prometa i spuštaju na ŽUC-eve preko Hrvatskih cesta. Sanaciju potpornog zida u Brkaču su s 2,8 milijuna kandidirali za program interventnih sredstava koje odobrava ministar na osnovi programa iz cijele Hrvatske. Oko 1,5 milijuna namjerava se dobiti od učešća gradova i općina, koji se kreće od pet do 50 posto (ovisno o financijskoj snazi) za izvanredno održavanje i građenje na njihovom području dok ih je Istarska županija planirala sa 600 tisuća kuna. Rashodi za deset zaposlenih su planirani na 2,56 milijuna kuna.
Na rashodovnoj strani se 52 milijuna odnosi na materijalne rashode, od toga je 41,5 milijuna redovno održavanje, što pokriva 70 posto standarda, i isto je kao 2007., te izvanredno održavanje u iznosu od 7,77 milijuna, što je čak 1,6 puta manje nego lani. Što se izgradnje cesta tiče, planira se 20-ak posto manje nego lani, a financijski plan za ovu godinu je 13 posto manji od lanjskog. Priprema se rebalans koji će biti samo tehničke naravi, a iako će prihodi porasti za oko četiri milijuna kuna, radi se o lani nenaplaćenim potraživanjima.
U strategiji prometnog razvitka Hrvatske se među ciljevima navodi i da će se u razdoblju od 2000. do 2008. uz postupno godišnje povećanje od 15 posto osigurati novac za puni standard održavanje cesta. No, to su ostale neostvarene riječi jer se naknada koja se plaća kod registracije vozila, a koja je glavni izvor prihoda ŽUC-eva, nije mijenjala sedam godina. Ako se prihodi ne povećaju, ceste će biti u još gorem stanju, s još više rupa nego sada.
Ako se prihodi ne povećaju, ceste će biti u još gorem stanju
Na cesti Žminj - Pula sanacija najkritičnijih mjesta
ŽUC stalno dobiva nove ceste na održavanje, ali mu država za to ne daje i dodatni novac. U zadnjoj preraspodjeli je tako od države dobio prometnicu od hotela Lovac do rotora, kod asfaltne baze u Pazinu, dok je država uzela cestu od Vodnjana do Krunčići.
Nedavno je u Saboru zastupnik IDS-a Damir Kajin govorio o izmjeni Zakona o javnim cestama te se založio za sanaciju uništene ceste od Žminja do Pule. Robi Zgrablić veli da bi im za to trebali višemilijunski iznosi, ali da će uskoro, čim to vrijeme dopusti, u sklopu redovnog održavanja sanirati najkritičnije dionice. »Kada se otvori Ipsilon, pregledat ćemo cestu, napraviti troškovnik i vidjeti koliko ćemo moći uložiti«, kaže Zgrablić.
Krediti
ŽUC nema prostora za dodatno zaduživanje (ima četiri kredita na 114 milijuna) i na granici je dozvoljenog limita - 20-postotna zaduženost od ostvarenih prihoda. Samo za otplatu glavnice treba im ove godine 13,4 milijuna kuna, čemu treba dodati 4,57 milijuna kamata. Ostaje im još da idućih godina otplate 69 milijuna kuna.