Prodaja stanova pala 90 posto

Banke u Hrvatskoj danas su zatražile od Vlade davanje većih državnih poticaja građanima koji štede u stambenim štedionicama. Prošle je godine iz državnog proračuna za to izdvojeno 206 milijuna kuna, ali je problem što je zanimanje građana za stambenu štednju palo. Vlada je još 2005. najviši godišnji poticaj koji se isplaćuje na bankovni račun stambenih štediša smanjila na 750 kuna.

"Sada je najbolji trenutak za jačanje stambene štednje jer će od toga koristi imati ne samo građani, nego i gospodarstvo i državni proračun", poručio je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka koja je o toj temi priredila okrugli stol uz nazočnost predstavnika pet najvećih stambenih štedionica te brojnih financijskih i ekonomskih stručnjaka. "Sada je pravi trenutak jer su opet porasle kamate na stambene kredite. Od početka recesije opet rastu pa se danas opet isplati štedjeti", objasnio je Velimir Šonje, no, kaže, Vladini poticaji štedišama ne mogu pokriti ni iznos inflacije u prošlih deset godina.

Za jačanje poticaja zainteresirana je i Hrvatska udruga poslodavaca, pa je njezin predsjednik Damir Kuštrak predložio preispitivanje odnosa prema stambenoj štednji da bi ona postala "poluga za izlazak gospodarstva iz recesije".

"Od početka recesije prodaja stanova u Hrvatskoj pala je 90 posto", upozorio je Igor Oppenheim iz HUP-a. Naime, najveći pozitivni učinak stambena štednja ima na graditeljstvo budući da je ona zaslužna za sklapanje četiri tisuće ugovora o gradnji stanova, tvrdi Šonje. Prema njegovom izračunu, i u državni proračun se putem poreza vraća 50 posto novca više od isplaćenih poticaja. Stambena štednja, kaže, zaslužna je za godišnji rast BDP-a od oko 0,2 posto, što nije malo. (NL)