Prikaz knjige: Jurina i Franina 2019 u izdanju Errate Corrige

Novi broj istarskog kalendara Jurina i Franina, godišnjaka koji uz prekide izlazi već skoro sto godina, po prvi je put izašao pod okriljem porečke izdavačke kuće Errata Corrige Draga Orlića. Kada je lani s radom prestala buzetska kuća Reprezent Miroslava Sinčića koji je proteklih 20-ak godina izdavao Jurinu i Franinu, neko je vrijeme bilo upitno tko će prirediti 96. izdanje kalendara, i hoće li on uopće izaći. Prekid se ipak nije dogodio - posla su se prihvatili urednik i spiritus movens čitavog pothvata Drago Orlić, likovni urednik Vladimir Bugarin, lektor Vlado Mandić i njihovi brojni suradnici, a izdavanje je poduprla i Istarska županija putem odjela za kulturu.

Jurina i Franina 2019 počinje standardnim kalendarom s popisom kršćanskih imena, blagdana i slikama zanimljivih istarskih lokacija. Slijede tekstovi i prikazi svih aspekata života u Istri. Ipak je, podsjetimo, „Jurina i Franina“, od svog prvog broja koji je izašao davne 1922. godine usmjeren ka širem istarskom čitateljstvu. U ranijim je fazama donosio poljoprivredne tekstove, pravne i medicinske savjete istarskom radniku, uz nezaobilazne šaljive političke i društvene komentare kroz dijalog Jurine i Franine, arhetipove istarskih stanovnika.

Kako se vrijeme i uredništvo mijenjalo (spomenimo Milana Rakovca, Vinka Antića i Miroslava Sinčića između ostalih) i kalendar je koncepcijski mijenjao svoj kurs. Potom je nudio brojne edukativne sadržaje koji bi se odnosili na svakodnevni život na Istarskom poluotoku, no ubrzo zauzima važnu ulogu u istarskoj prosvjeti. Tako “Jurina i Franina” već desetljećima donosi probrane eseje i članke iz povijesti Istre, kratke etnološke i antropološke osvrte, književne prijevode, skice i uvide iz književnosti, arhitekture i gastro ponude karakteristične za naše podneblje.

Imajući na umu važnost kalendara za istarsku publicistiku, hvalevrijedna je Orlićeva inicijativa da objavi novi broj, iako je kalendar ostao bez urednika i tiska. I nije Orlić jedini kojem je stalo do budućnosti kalendara; brojni autori i intelektualci su se aktivirali te priložili raznovrsne i sadržajno bogate tekstove. Vlado Mandić podsjeća na to na samom početku kalendara, dok nas uvodi u njegovu publicističku važnost za Istru i njene stanovnike. I dok čitamo ostale članke na više od 200 stranica, ne da se naslutiti da je ovo izdanje u jednom trenutku bilo pod upitnikom. Prve stranice kalendara donose uvid u položaj Istre i njenih stanovnika za vrijeme Prvoga svjetskog rata, a povijesni ogledi koji slijede donose pregled o srednjovjekovnoj Istri i njenoj arhitekturi, Puli kao središnjoj luci Austro-Ugarske i važnosti istarskog kamena za građevine u Veneciji. Nije zanemarena uloga Istre u otporu fašizmu, a fonoteka Etnografskog muzeja Istre nam daje uvid u brojnu audiovizualnu građu iz 20. stoljeća koja je relevantna za skoro svaki grad u Istri. Posebno su zanimljive crtice o lindarskom jeziku i  mitovima koji, nažalost, polako padaju u zaborav. Središnji dio kalendara posvećen je pak opsežnom razgovoru s glazbenicom Tamarom Obrovac, a donosi i fotografije istarskog krajobraza.

Druga polovica kalendara posvećena je recentnijim temama iz istarskog života. Stanje i povijest pulskih tunela i otočja Brijuni ili pak obljetnica izdavanja Istrapedije , istarske online enciklopedije. Tu su i gospodarske teme o Pazinki i njenom stečaju, multinacionalnoj kompaniji „Infobip“ smještenoj u Vodnjanu, turističkoj ponudi Istre, naturizmu i sve popularnijim kućama za odmor. Zastupljene su i teme književnosti u radovima o Jamesu Joyceu i njegovoj vezi s Pulom, i poznatom avangardnom časopisu „Istarski borac“. Prisutne su i teme iz slikarstva, kiparstva i fotografije u člancima Drage Orlića i Marijana Milevoja. Zadnje stanice kalendara posvećene su delicijama i gastro ponudi te tako čitamo o visokoj kvaliteti i sve većem plasmanu istarskog maslinovog ulja i meda na strano tržište. Tu je i kratka kuharica s par recepata koje preferiraju istarski ribari na svojim brodovima, a posebno je zabavan članak o povijesti jote u ovim krajevima. (Napisao i snimio  Luka Šipetić )