Predstavljena knjiga 'Uredbe i naredbe za obdržavanje u Kaštelu Vrsar i njegovu kotaru'

Prošlog je petka u vrsarskom hotelu Pineta javnosti predstavljena knjiga „Uredbe i naredbe za obdržavanje u Kaštelu Vrsar i njegovu kotaru“, čime je uspješno okončan projekt cjelovite objave pravnih propisa koje je porečki biskup, kao tisućljetni vlasnik i gospodar Vrsara, izdavao za Vrsarsku grofoviju.

Događaj je pozdravnim riječima u ime Općine i Turističke zajednice Vrsar i osvrtom na tijek nastanka publikacije otvorio zamjenik općinskog načelnika Franko Štifanić.

Biskup porečki i pulski mons. Dražen Kutleša govorio je o povijesnoj ulozi biskupa kao civilnog vlastodršca i o dobrome zakonodavcu te kriterijima dobrog i pravednoga zakona. Osvrnuo se na tisućljetnu ulogu porečkih biskupa u Vrsaru, koji su kao zakonodavci uvijek težili pravednosti.

Ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu doc. dr. sc. Elvis Orbanić okupljene je proveo kroz sadržaj knjige ističući njezinu jedinstvenost jer, za razliku od statutarnih propisa u Istri, sadržava temeljne („ustavne“) propise jedne specifične teritorijalno-političke cjeline, odnosno države srednjovjekovnog tipa kojoj je na čelu bio biskup. Posebno je pohvalio priređivača knjige, doc. dr. sc. Ivana Milotića, zbog preciznih prijevoda pravnih instituta i fenomena te obrade propisa terminologijom koja pripada rimskom, kanonskom i srednjovjekovnom rimsko-kanonskom pravu.

[slika4d]

Priređivač publikacije doc. Milotić razdijelio ju je u nekoliko cjelina, nastavio je dr. Orbanić. Prvi dio čine uvod i 12 studija posvećenih različitim aspektima života u Vrsaru, odnosno ambijentu i kontekstu u kojemu je porečki biskup donosio pravna pravila. Tu se obrađuje nastanak Vrsarske grofovije počevši od VI. stoljeća i tzv. Eufrazijeve povlastice, teritorij i kretanje broja stanovnika, odnosi Vrsarske grofovije s tadašnjim velikim teritorijalno-političkim subjektima: Svetom Stolicom, Svetim Rimskim Carstvom, Akvilejskim patrijarhatom, Venecijom i drugima.

Drugi dio studija posvećen je propisima koji su se izdavali za Vrsar, nastavio je dr. Orbanić te pojasnio kako ti propisi nisu bila čisto hipotetska i apstraktna pravila nekog nedohvatljivog zakonodavca ili zakonodavca u kakvoj dalekoj zemlji, već porečkog biskupa koji je tijekom XVII. i XVIII. stoljeća znatan dio vremena boravio upravo ovdje u Vrsaru, u biskupskoj palači, današnjemu Kaštelu.

Posljednja, daleko najopsežnija i najiscrpnija studija posvećena je gospodarstvu Vrsarske grofovije, svojevrsna kodifikacija prošlosti svih aspekata vrsarskog gospodarstva: vinarstva, maslinarstva, solarstva, ribolova, trgovine i trgovanja, kulinarstva, proizvodnje hrane i pića, higijenskih i kvalitativnih standarda.

Dr. Orbanić je istaknuo ugled triju recenzenata, prof. dr. sc. Josipa Šalkovića, prof. dr. sc. Tomislava Mrkonjića i vlč. mr. Lina Zohila, predstavivši temeljne elemente njihova znanstvenog i akademskog curriculuma. U nastavku se osvrnuo i na tehnički modus prezentacije povijesnih izvora, naglasivši kako svaki od propisa donesenih u jednom od tih razdoblja priređivač predstavlja u njihovu izvorniku. Publikacija, naime, sadržava njihove faksimile. Riječ o iznimno kvalitetnim, dovoljno velikim i jasno čitljivim reprodukcijama koje svakome, pa i prosječnom čitatelju, daju izravan uvid u obilježja isprave i zapisa. Zatim se donosi njihova transkripcija, što je od posebne važnosti jer veći dio akata u ovoj publikaciji postoji samo u rukopisima.

Nakon čitanja pojedinih odredbi vrsarskoga prava, član pravne komisije HBK Tomislav Sadrić govorio je o pravnoj naravi vrsarskih pravila iz perspektive civilnog i kanonskoga prava, istaknuvši da se njima ostvarivao zahtjev pravne sigurnosti te zaštite imovinskih i osobnih interesa stanovnika. U propisima je prepoznao trajnu baštinu Vrsara rekavši da je grad u urbanističkom, upravnom, crkvenom i svakom drugom smislu oblikovan upravo u vrijeme vlasti porečkoga biskupa te da postoji velik prostor za valorizaciju tih činjenica.

O knjizi je zaključno govorio priređivač doc. dr. sc. Ivan Milotić, istaknuvši da su pravni propisi iz Vrsara unikatni te da za razliku od statutarnih mletačkih akata nisu nastajali po špranci. Propisi doneseni u knjizi nužno se moraju pravno i povijesno kontekstualizirati, tj. razmatrati isključivo u uvjetima kada su i kako nastali. To podrazumijeva dobro poznavanje rimskog, kanonskog i rimsko-kanonskog prava, istaknuo je. (dp)