Predstavljen prijevod 187 godina starog agronomskog priručnika - izazov znanstvenicima i poljoprivrednicima

[slika1d]Knjiga »Gospodarska rasprava s praktičnim uputama ratarima«, porečkog svećenika i generalnog vikara, humanista, filozofa-ekonomista i pjesnika-prigodničara Pietra Predonzanija (1793. – 1841.), koju su u biblioteci »Hrvatska ekonomska misao« objavili zagrebačka izdavačka kuća Dom i svijet i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predstavljena je početkom tjedna u Institutu za poljoprivredu i turizam, u čijoj je biblioteci sačuvan original. Hrvatski prijevod zanimljiva djela, objavljenoga na talijanskom jeziku 1820. godine u Veneciji i namijenjenog poljoprivrednicima, odnosno župnicima, potpisuje dr. Slaven Bertoša, izvanredni profesor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, dok je predgovor napisao dr. Miroslav Bertoša, redoviti profesor istoga sveučilišta.

O knjizi, sročenoj u obliku pitanja i odgovora, osim njih govorili su dr. Đordano Peršurić, ravnatelj Instituta, i dr. Nevio Šetić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.

[slika2d]Dr. Miroslav Bertoša je uvjeren da je Predonzanija na pisanje agrarnih uputa i poticanje na razvitak poljoprivrede potaklo razdoblje gladi, bolesti i velike smrtnosti u Istri. Autor je proučavao opsežnu literaturu prikupljenu u velikim centrima, od Trsta i Gorice do Beča i Pariza, a treba spomenuti i da je propagirao fiziokratske ideje koje veličaju poljoprivredu. Iako se politikom nije bavio, njegova duboka odanost (nakon one prvenstvene Bogu i Crkvi) Habsburškoj monarhiji te nesudjelovanje u buđenju nacionalne svijesti istarskih Talijana učinili su da ga talijanska intelektualna elita ne prihvaća. Nasuprot tomu, građani Poreča i žitelji okolnih sela smatrali su ga ocem u punom smislu riječi, kako je i upisano u matičnu knjigu nakon njegove smrti.

Dr. Peršurić se posebno osvrnuo na važnost pisanja znanstvenih radova na način prihvatljiv i razumljiv širem auditoriju, osobito proizvođačima. Skrenuo je pažnju na uvijek aktualne podatke iz Predonzanijeva djela, primjerice, one o rezidbi vinove loze i maslina. »Knjiga je izazov znanstvenicima i svima zainteresiranima za poljoprivredu«, rekao je dr. Šetić, upozorivši da sadržaj mnoštvom sociokulturnih i etnoloških elemenata prelazi okvire zanimljive isključivo stručnjacima – agronomima.

K. FLEGAR