Predstavljen prijedlog novog GUP-a grada Poreča: Širenje sportskih zona, razvoj biciklističke i pješačke mreže, stambeno zbrinjavanje i izgradnja na privatnim parcelama

U tijeku je javna rasprava o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana grada Poreča, koja traje do 29. studenog. Radi se o trećim promjenama GUP-a koji je donesen 2001. godine i obuhvaća priobalno područje s naseljima Poreč, Červar-Porat, Červar, Varvari, Garbina i Mugeba. Predloženi dokument u utorak su stručno obrazlagali i na pitanja odgovarali pročelnik gradskog Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damir Hrvatin i predstavnica izrađivača Jasminka Peharda Doblanović iz pulske tvrtke Urban plan. Prisustvovalo je pedesetak građana koji su, unatoč prohladnoj večeri, vjetru i kiši, pješice potegli kroz starogradsku jezgru do Istarske sabornice.

Pitanja su se uglavnom odnosila na pojedinačne potrebe i interese, odnosno omogućavanje izgradnje na privatnim parcelama. No, pojedinci su se raspitivali i o temama interesantnim za cijelu zajednicu. Među takvim temama su mogućnosti grupnog stanovanja za Porečane, odnosno rezerviranje gradskih parcela za nove zgrade u užem centru grada, poput onih u naselju Mate Balote, kao i povezivanja centra i prigradskih naselja biciklističkim stazama za potrebe lokalnog stanovništva.

U uvodu je pročelnik Hrvatin objasnio da ne planiraju novi grad niti rade revolucionarne promjene, već GUP osuvremenjuju, poboljšavaju i mijenjaju uzimajući u obzir prijedloge i primjedbe javnopravnih tijela, pravnih i fizičkih osoba te omogućujući daljnji razvoj javnih i društvenih funkcija, kao i gospodarski razvitak. Jasminka Peharda Doblanović je pohvalila činjenicu da Grad Poreč sustavno planira svoj prostor planovima nižeg reda, što rezultira uređenošću i organiziranošću.

Među najznačajnijim promjenama istaknuto je ukidanje planirane stambene namjene istočno od sportske dvorane Žatika i prenamjena tog prostora u nove javne, zelene, sportske i rekreacijske površine. Formira se tako velika centralna zona, svojevrsni „klin“ sporta i rekreacije na potezu od Cimarela, preko SRC Veli Jože i Žatike do nogometnog kampusa i dalje prema zaobilaznici.

Osim u centru Poreča i Červar-Portu, zone mješovite namjene povećavaju se i definiraju na pojedinačnim lokacijama unutar gradskih stambenih zona, a cilj je, kako je rečeno, stvoriti planske pretpostavke za formiranje „zona centraliteta“, odnosno sekundarnih centara gradskih četvrti s uslužnim djelatnostima, malim trgovima te zelenim i sportskim površinama za druženje i okupljanje susjedstva.

Detaljnije se definiraju i zone za izgradnju vrtića i škola te drugih sadržaja opće društvene namjene. Primjerice, na Finidi je predviđen prostor za srednju školu, a na području takozvanih „srednjih Špadića“ za predškolsku i školsku namjenu. Hrvatin je rekao da je za buduće takve objekte posebno važna prometna dostupnost.

Tu je i nadogradnja prometnog sustava, prvenstveno glavnih gradskih prometnica, a posebno je naglašeno daljnje uvođenje pješačkog, biciklističkog i alternativnog prometa s podizanjem kvalitete postojećih te gradnjom mreže novih komunikacija između obale i zaleđa. Nisu planirane nove zone asfaltiranih parkirališta i garažnih kuća na području oko centra, jer bi povećanje prometa u mirovanju imalo za posljedicu preveliko opterećenje prometnica koje nije moguće širiti, objasnio je Hrvatin.

Prilikom izrade novog GUP-a razmišljalo se o očuvanju okoliša, povećanju energetske učinkovitosti, rasterećenju prometne infrastrukture i ublažavanju utjecaja klimatskih promjena. Planira se, stoga, uvođenje pametnog parkiranja (smart parking), električnog sustava dijeljenja automobila (car sharing), sadnja drvoreda i postavljanje urbane opreme uz prometnice, sadnja stablašica za hlad na dječjim igralištima, organiziranje zelenih parkirališta, primjena zelenih krovova i urbane opreme te omogućavanje skupljanja kišnice izgradnjom cisterni uz obiteljske kuće.

Za temu stambenog zbrinjavanja Porečana založila se Ana Vinkerlić, pitajući postoji li mogućnost izgradnje višestambenih objekata u središtu grada na pješačkoj udaljenosti, poput onih u Baloti, i ima li Grad Poreč u vlasništvu takve parcele. Podsjetila je da javni prijevoz još uvijek nije uveden, a zgrade od desetak stanova „guraju se“, primjerice u Žbandaj i Novu Vas. Zanimala ju je mogućnost prenamjene dijela velike servisne zone Poreč za stanovanje te očuvanje stambene namjene na području Žatike.

Pročelnik Hrvatin je rekao da servisna zona nije dio naselja Poreč, već je, prema županijskom planu, najvećim dijelom izdvojeno građevinsko područje unutar kojeg nije moguće planirati stanovanje. Napomenuo je da je takozvana kolektivna izgradnja s više od pet stanova moguća u mješovitim zonama i u za to predviđenim stambenim zonama te da su takve zone identificirali u Finidi Sjever, za koju postoji DPU i parcele su većinom u gradskom vlasništvu, zatim u Maju i Gornjim Špadićima u pravcu bivšeg Serva Mihalja. Dobar dio takvih površina u užem središtu je već izgrađen, napomenu je i spomenuo Peškeru kao jednu od mogućih budućih lokacija.

Za područje Žatike je rekao da ga smatraju prikladnijim za sport i rekreaciju, no ne isključuje eventualnu reviziju takvog rješenja u daljoj budućnosti. U postojećim zonama ima još dovoljno prostora za stambenu izgradnju za slijedećih 15, 20 godina te da nije potrebno formirati nove, napomenuo je. Ukazao je i na činjenicu da je u Poreču najzastupljenije obiteljsko stanovanje, ali bi u pojedinim naseljima trebalo planirati višestambeno susjedstvo koje uključuje i uslužne djelatnosti, poslovnost i „centralitet u kvartu“ s trgovima i zonama sporta.

Petru Počanić je zanimao što je izmijenjeno i što planirano po pitanju biciklističke infrastrukture za građane između centra i okolnih naselja, neovisno o turizmu i Parenzani koju za to smatra neprikladnom. Peharda Doblanović je kazala je da u postojećem GUP-u nije bila evidentirana biciklistička infrastruktura koja je u novom prijedlogu detaljno utvrđena i grafički prikazana, a moguće ju je i dalje nadograđivati.

Hrvatin je dodao da je naglasak na povezivanju priobalnog dijela s kopnenim. Realizacija glavnih pravaca je već započela izgradnjom biciklističke staze od Peškere, uz bivši hotel Zagreb prema Croduxu. U tom je dijelu planirano premošćivanje glavne prometnice Novigrad – Poreč pješačkim i biciklističkim mostom prema Parenzani, što je prvenstveno važno za djecu koja tim pravcem idu u školu Finida, kao i za građane koji iz Finide i Stancije Vergotini idu prema moru. Na isti bi način trebalo premostiti zaobilaznicu, a drugi je značajan pravac staza Decumanus maximus Agri, od bolnice prema istoku. U sklopu svega toga je neophodno uređenje prometno najopterećenije Vlašićeve ulice, uz koju su predloženi uređenje pješačkih staza, drvored i urbana oprema kako bi što više odvojili kolnik od pješaka.

Denis Stanišić se založio za omogućavanje stambene izgradnje na privatnim parcelama u sportsko-rekreacijskoj zoni Pical – Špadići, uz Brionsku ulicu. Tu bi i sam želio podići obiteljsku kuću, a njegov stav, kako je rekao, dijeli većina vlasnika koji iste zahtjeve postavljaju već dugi niz godina. Rekao je da namjena tog prostora od 70 tisuća „kvadrata“ i dalje ostaje ista, iako je od donošenja Urbanističkog plana uređenja prošlo četiri godine, ni jedan sportski projekt nije ostvaren, a većina vlasnika se izjasnila da ih takva namjena ne zanima. Isto je tražio i Vili Curavić iz Špadića, koji je kazao da se više od 40 godina uzalud bore za izmjenu plana.

Peharda Doblanović je objasnila da se tamo radi o planskoj dugoročnoj rezervaciji prostora za sport i rekreaciju te da u ovom postupku nisu procijenili da bi od nje trebalo odustati. Hrvatin je obojici savjetovao da predaju svoje primjedbe koje će izrađivač analizirati. No, rekao je i da grad podrazumijeva spektar različitih namjena, a ne samo stanovanje i poslovnost te da nema povratka kad se prostor jednom „potroši“ i pojave se pitanja kamo smjestiti vrtiće, škole i druge javne sadržaje.

Predstavnik obitelji Baldaš pitao je zašto su izrađivači samo njihove parcele u Gornjim Špadićima, blizu kružnog toka i Ridenta, „presjekli“ i onemogućili im izgradnju. Napomenuo je da njihov zahtjev za izgradnju stoji u nadležnom uredu već 50 godina. Peharda Doblanović je rekla da se radi o području park šume, zaštićenom krajoliku prirode, čija je zaštita evidentirana i u Prostornom planu uređenja Grada Poreča. Hrvatin je dodao da su to Beletićevi pinji te trebaju vrlo oprezno provjeriti do kuda je i na koji način tamo moguća izgradnja.

Isti je zahtjev ponovila Vilma Bednar Baldaš, pohvalivši najprije očuvanje zelenih površina i širenje sporta i rekreacije. Međutim, naglasila je da već pola stoljeća daju iste primjedbe koje su već odavno trebale biti riješene i novim generacijama omogućena izgradnja radi vlastitog stambenog zbrinjavanja. Dodala je i da samo stotinjak metara sjeverozapadno od njihovih parcela netko drugi sječe pinje i gradi kuće. Upitala je i koliki je postotak njihovih primjedbi s javne rasprave o PPU, a koje je trebalo prenijeti i u GUP, uvažen i prema kojim kriterijima te zaključila da ukoliko Grad Poreč ne želi iseljavanje mladih treba rješavati konkretne, pojedinačne slučajeve, pogotovo tamo gdje je unutar pojedinih parcela to moguće.

Hrvatin je odgovorio da je u tijeku analiza zahtjeva i primjedbi pristiglih tijekom javne rasprave o PPU, a moguće je da će biti provedena i još jedna javna rasprava o tom dokumentu. Paralelno rade izmjene i dopune PPU-a i GUP-a, svi će građani na kućne adrese dobiti odgovore na svoja traženja, a na kraju čitave procedure će o oba dokumenta na istoj sjednici odlučiti Gradsko vijeće.

Zijad Pezerović se predstavio kao vlasnik devet parcela u Stanciji Bergamante, na području Molindrija, i pitao radi li se o zoni koja omogućuje turističku izgradnju ili samo sportsku namjenu. Pitao je može li bar na dijelu svojih parcela graditi, budući da u blizini već postoje kuće. Peharda Doblanović je objasnila da se parcele nalaze u zoni sporta, unutar turističko-razvojnog područja Zelena laguna, no moguće je dati primjedbu.

Marinko Tutiš se raspitivao oko pristupnog puta za svoja poljoprivredna zemljišta blizu Stancije Portun, a Hrvatin je rekao da obaveza i potreba planskog osiguravanja pristupnih puteva postoji samo za građevinska zemljišta dok se na poljoprivredna dolazi poljskim stazama, kavadanjama i preko drugih parcela prema pravu služnosti. Na nedostatak pristupnog puta za svoje četiri građevinske parcele u Červaru ukazao je Livio Labinjan kojemu je Hrvatin sugerirao da utvrdi brojeve parcela i detaljniju informaciju zatraži od gradskih službenika.

Marinko Tutiš iz Červar-Porta je pitao postoji li mogućnost širenja tog naselja. Hrvatin je rekao da se radi o temi vezanoj za PPU i objasnio da je u obalnom području prema zakonu moguće širenje građevinskih područja tek kad se izgradi 80 posto postojećeg. Na teritoriju Poreča taj postotak iznosi 40 do 50 posto. Tutiš je pitao kako je moguće postići veći postotak ako se na građevinskim parcelama nalaze teniski tereni i maslinici Agrolagune. Prema GUP-u su to zelene površine, komentirao je Hrvatin, naglasivši da građevinska područja ne podrazumijevaju samo stambenu namjenu, već i druge sadržaje, te da još uvijek ima neizgrađenog prostora, kako u Červar-Portu, tako i u drugim naseljima.

Predložene izmjene i dopune GUP-a zainteresirani mogu pogledati na Internetu ( http://www.porec.hr ) ili u Zajednici Talijana na Trgu slobode, gdje su im gradski službenici na raspolaganju za informacije radnim danima od 8 do 11 sati.
Primjedbe, prijedloge i mišljenja moguće je predati do zaključenja javne rasprave, 29. studenog, i to osobno u pisarnicu gradske uprave, poštom (Grad Poreč-Parenzo, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Obala M. Tita 5, Poreč) ili e-mailom ( pisarnica@porec.hr ). Pročelnik Hrvatin je podsjetio i da trebaju biti napisane čitko te potpisane imenom, prezimenom i adresom podnositelja, jer u suprotnom neće biti uzete u obzir.