Predstavilo se više od 50 ekoloških proizvođača

Istra
09.11.2015 08:04
D. Požarić
Manifestacija je poslužila za educiranje o ekološkoj prehrani (N. LAZAREVIĆ)
Manifestacija je poslužila za educiranje o ekološkoj prehrani (N. LAZAREVIĆ)
Peti sajam Pazi što jedeš, na kojem se okupilo više od 50 proizvođača ekoloških proizvoda iz cijele Hrvatske i Slovenije, održan je ovog vikenda u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Osim različitih proizvoda, počevši od sirovog voća i povrća, različitih žitarica, džemova, brašna, kruga, slatkiša, kozmetike pa do ekoloških sireva i suhomesnatih proizvoda te predmeta za kuhanje od maslinovog drveta, na dvodnevnoj manifestaciji organizirane su brojne besplatne radionice, kako pripovjedne, tako i one na kojima su se svladavale vještine izrade lampiona i pašte.

Educiranje o ekološkoj prehrani

Ovogodišnja manifestacija posvećena je temi tržnica, uz naglasak na fenomen solidarnih ekoloških tržnica, kao mjesta gdje kupci mogu kupiti proizvode iz certificiranog ekološkog uzgoja. U skladu sa sve većom brigom današnjeg čovjeka o svom zdravlju takve tržnice imaju iznimnu važnost u gradskoj ponudi zdrave prehrane. Posjetitelji su mogli na degustirati, potražiti savjet i kupiti certificirane ekološke proizvode izravno od samih proizvođača.
Sajam je otvorila Viviana Benussi, zamjenica istarskog župana, istaknuvši temu tržnice kao mjesta okupljanja proizvođača i potrošača, odnosno izravne veze dviju strana, bez posrednika , čime se skraćuje opskrbni lanac i poboljšava kvaliteta proizvoda. Bilo bi poželjno, dodala je, da ovaj sajam potakne i edukaciju o istarskoj piramidi zdrave prehrane u školskim i predškolskim ustanovama. Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica Turističke zajednice Pule, kazala je da Grad i TZ podržavaju sajam koji, osim što okuplja i promovira ekološke proizvođače, omogućuje građanima da se educiraju o ekološkoj prehrani koja je svjetski trend i sve se više traži. Lidija Nikočević, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre koji je, uz udrugu Istarski ekološki proizvod (IEP), organizator sajma, kazala je da je tradicijska kultura stalna inspiracija za ono kako živimo danas.
- To je važno danas kada se okrećemo vlastitim resursima, a kada nam institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije upućuju alarmantne poruke, kao nedavno o mesu, da barem možemo kontrolirati što jedemo i kako dolazimo do hrane i komuniciramo u tom procesu. Tu nije riječ samo o konzumaciji, nego o društvenom komuniciranju koje je sve oskudnije, a sprega komunikacije i hrane važna je na mjestima kao što su tržnice, rekla je Nikočević.
Osim standardnih ekoloških proizvoda, moglo se kušati i neuobičajene recepture. Tako je Marko Komparić iz pulskog OPG-a Komparić ponudio više od 20 proizvoda od smokve, među ostalim i ocat od smokve te ukusni chutney od smokava i đumbira, voćni ajvar koji paše uz mnoga slana i slatka jela. Jede se uz povrće, meso i sir, dok onaj s čilijem ide uz konkretna jela, poput svinjetine. Komparići u Marčani imaju 260 stabala smokve koje, za razliku od drugih proizvođača, ne sumporaju prilikom sušenja, nego ih odlažu u posebne sušilice na suncu da bi ih zaštitili od nametnika. Ljudi su, kaže, vrlo dobro prihvatili ocat od smokve koji ima jaku aromu. Proizvode plasira na sajmovima ili izravnom prodajom, veli, i uspije sve rasprodati.

S kmetije u slovenske škole

Kmetija Žgajnar iz Slovenije izložila je ekološke sireve i suhomesnate proizvode koji su se mogli degustirati, pa se oko ovog štanda ubrzo okupila grupa kušača, koja nije bila ništa manja ni na štandu s krempitama od batata, bez šećera. Petar Vončina s Kmetije kaže da nude i ekološke jogurte, uzgajaju 350 krava i 150 svinja, a dnevno proizvedu tisuću do 1.500 litara mlijeka, 150 kila sira i 160 kila jogurta. Dok u hrvatskim školama tek razmišljaju o uvođenju tzv. zdrave prehrane, ekološko mlijeko i jogurti s ove kmetije završavaju u slovenskim školama. Dio proizvoda plasiraju i u vlastitom dućanu, a u slovenskom su dijelu Istre postavili i pet mljekomata.
Slavica Šegović s istoimenog OPG-a iz Ivanovca u Međimurju nudi "ni sama ne zna koliko" vrsta brašna, među ostalim i ono od pira, kao i ekološke kaše od heljde, amaranta i prosa. Ne samo da imamo ekološki certifikat, nego i više od toga, radimo na biodinamilčki način, koristimo vlastiti biodinamički kompost, kaže te napominje da sve više ljudi prepoznaje i kupuje ekološku hranu. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ, snimio Neven LAZAREVIĆ)

Fotogalerija

© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti