Preblage kazne za ilegalno odlaganje građevinskog otpada
Bezbrižno odlaganje materijala na mjestu koje tome nije namijenjeno
Kazna za ilegalno odbacivanje građevinskog otpada u prirodu umjesto na za to predviđene deponije očigledno nije dovoljno visoka, jer je pojava sve učestalija. Da se građevinarima više isplati odlaganje materijala na skrovitim mjestima bez sortiranja za reciklažu, čak i uz rizik da budu otkriveni i kažnjeni, govori podatak o učestalosti prekršaja kojih ima toliko da ih komunalni redari ne uspijevaju popratiti.
Prije nešto više od godinu dana pisali smo o
problemu
odlaganja na Košambri, kad smo nakon prvotnog nećkanja iz gradske uprave
doznali tko je počinitelj
.
Nedavno su naši čitatelji na istome mjestu ponovno zatekli radne strojeve tvrtke Istrakop, pa smo kontaktirali i odgovornu osobu u toj tvrtki Branka Kovačića zamolivši ga za komentar.
Kovačić traži podjednako tretiranje izvođača radova
Prema njegovim riječima, gradski redari ne obilaze cjelokupno područje Poreča, pa ne vide gdje je sve materijal odlagan prilikom izvođenja radova na izgradnji fekalnih kolektora 2015./2016. godine, gradske obilaznice i ostalih zemljanih radova na području Molindrija, Žbandaja, Nove Vasi, Saladinke, Špadića, kod Kauflanda itd.
-Sav taj otpadni građevinski materijal, i mnogo više od toga, stoji i dan danas na tim mjestima, pa molim razumijevanje i podjednaki tretman sa ostalim izvođačima radova, napisao je Kovačić u odgovoru na naš dopis.
Građevinari materijal odbacuju na skrovita mjesta, nadajući se da ih nitko neće vidjeti ni prijaviti komunalnom redarstvu
Grad: redari ne stignu sve, uhvaćene sankcioniraju
U gradskoj upravi kažu da je komunalno redarstvo 3. travnja ove godine po dojavi građana izašlo na teren i utvrdilo da tvrtka Istrakop bez ikakve dozvole deponira građevinski materijal na lokaciji Žatika. Pravnoj i odgovornoj osobi izdan je obvezni prekršajni nalog (OPN), na što je uložen prigovor pa se postupak nastavio pred Prekršajnim sudom.
Komunalni su redari djelatnike Istrakopa u istoj raboti zatekli i 30. studenog 2015. godine. Naloženo im je da materijal uklone, odnosno površinu dovedu u prvobitno stanje. Iz Istrakopa su rekli da je navedeni materijal prilikom izgradnje južnog kraka obilaznice odložen po nalogu investitora. Kako je materijal naknadno uklonjen, postupak je obustavljen.
I 4. svibnja 2016. komunalni redari su radnike Istrakopa još jednom zatekli pri obavljanju zemljanih radova i deponiranju materijala bez odobrenja. Nakon prigovora Prekršajnom sudu, prekršitelju je izrečena novčana kazna.
Što se Kovačićevog prigovora o nejednakom tretmanu izvođača radova tiče, u komunalnom redarstvu rekli su nam kako njihovi djelatnici svakodnevno obavljaju provjere na terenu i poduzimaju mjere iz svoje nadležnosti, ali ne mogu istovremeno biti na više lokacija i pravovremeno sankcionirati sve prekršitelje.
Kad su u pitanju spomenuti fekalni kolektori, u Komunalnom redarstvu kažu kako su u više navrata protiv prekršitelja pokretali i prekršajne postupke izricanjem OPN-a. Radilo se o tvrtkama Istrakop d.o.o. Poreč, Aquaterm d.o.o. Karlovac, In-Grad d.o.o. Zagreb, Braco Kop d.o.o. Zagreb, Vodogradnja d.o.o. Rijeka i drugima, zatečenima u prekršaju na lokacijama Buići, Kadumi, Radmani, Radoši, Valkarin, Musalež, Žbandaj, Magrini, Blagdanići, Cancini, Grbinovica, St. Portun, Molindrio, Mihatovići, Mugeba, St. Vergotini, St. Vodopija i Kukci-III. faza), iz čega je jasno da nije kažnjavan samo Istrakop, kažu u komunalnom redarstvu.
Neki od počinitelja prekršaja pravovremeno su podnijeli prigovore pa su se postupci nastavili pred nadležnim Prekršajnim sudom, dok su drugi platili kaznu propisanu općim prekršajnim nalogom OPN-om (pravna osoba 5.000 kn, odgovorna osoba u pravnoj osobi 2.000 kn). Izvođači radova su po njihovu okončanju, sukladno dobivenim suglasnostima, nekretnine na kojima su izvođeni radovi bili dužni dovesti u prvobitno stanje, kažu u gradskoj upravi uz zaključak kako će i dalje intenzivno raditi na sankcioniranju počinitelja prekršaja, prvenstveno na sprečavanju počinjenja prekršaja.
Uz cestu prema Stanciji Garbina nabacane su na stotine kubičnih metara materijala, za što nitko nije odgovarao
Više se isplati kršiti zakon nego plaćati legano odlaganje otpada?
Tvrtki Đusto d.o.o., koncesionaru na gradskom odlagalištu otpada poslali smo upit o cijenama odlaganja građevinskog materijala. Prema cjeniku (za kubni metar i bez PDV-a), odlaganje kamena i zemlje (materijal iz iskopa) stoji 8 kuna, a 15 kuna potrebno je odvojiti za kubik materijala od rušenja objekata (šuta, cigla, crijep i drugi miješani nesortirani materijal). Sortirane metalne materijale i čisti kamen moguće je odložiti bez naknade, zemlju po 10 kuna, armirani beton i beton te asfalt po 9 kuna, dok je najskuplje odlaganje (45 kuna po kubiku) za nesortirani materijal koji sadrži drvo, plastiku, željezo itd.
U tvrtki Đusto kažu da materijal zaprimaju selektivno te ga razvrstavaju i pripremaju za reciklažu, dok su cijene formirane tako da potaknu izvođače građevinskih radova da materijal sortiraju na gradilištu.
Kad sve uzmemo u obzir, možda je potrebno pretresti gradske odluke na temu odlaganja građevinskog materijala, pa predložiti utvrđivanje doista destimulirajućih kazni za one koji budu uhvaćeni u sličnom prekršaju. Osim novčane kazne, bilo bi moguće u natječajnu dokumentaciju uvesti i potvrdu Komunalnog redarstva o nekažnjavanju. Jer, kad bi nekome prijetila opasnost da se zbog ilegalnog odlaganja otpada ne može natjecati na javnim natječajima, možda bi poštivanja zakona i čuvanja prirode bilo više. (dp)
4
5