Poreznici profućkali 30 milijuna kuna
1
Porezna uprava u Rijeci po svemu sudeći zbog propusta u vlastitim redovima zakasnila je 6 i pol mjeseci s prijavom potraživanja prema riječkoj tvrtki Pan trading u stečaju. Na taj način Hrvatska je izgubila svaku mogućnost da se u državni proračun pokuša uplatiti traženi iznos od čak 29.374.565,14 kuna!
Naime, prema rješenju Trgovačkog suda u Rijeci od 15. rujna ove godine u stečajnom postupku nad Pan tradingom odbacuje se kao nepravodobna prijava tražbine RH, odnosno Porezne uprave Rijeka i više ne postoji zakonska mogućnost da se prijava tražbine ispita na naknadnom ročištu.
Podsjetimo, 6. svibnja 2009. otvoren je stečajni postupak nad Pan tradingom, poduzećem koje se bavilo maloprodajom i veleprodajom namirnica široke potrošnje, a poznato je i po tome što je u Rijeci imalo prvi veliki market (Graciani). Vjerovnici su pozvani da u 30 dana prijave svoje tražbine stečajnom upravitelju pa je prvo ispitno ročište za prijavu tražbina održano 1. srpnja, a drugo 1. listopada 2009.
Potraživanja Porezne uprave od 29.374.565,14 kuna nisu se pojavila ni na jednom od ta dva ročišta jer ih Porezna uprava u zakonski zadanim rokovima nije prijavila stečajnom upravitelju. Dapače, Porezna uprava, za razliku od najvećih vjerovnika poput Dinova-Dione, Konzuma i HPB-a, koji su potraživanja prijavili u za to određenom razdoblju, to je učinila tek 6. travnja 2010., dakle sa zakašnjenjem od 185 dana!
Naravno, Trgovački sud u Rijeci je odbio prijavu takvog potraživanja - bez obzira što se radilo o RH kao vjerovniku u iznosu od 29.374.565,14 kuna - ocjenjujući je nepravodobnom. Najveći dio duga odnosi se na porez na dobit, oko 15 milijuna kuna, te na PDV oko pet milijuna kuna.
Poreznoj upravi prihvaćeno je tek manje potraživanje od 4,5 milijuna kuna prijavljeno u zakonskom roku. No, stečajna masa Pan tradinga u ovom trenutku toliko je mala da se nijedan veći vjerovnik zasad nema iz čega konkretnije naplatiti.
Teoretski, za propust Porezne uprave, ako se procijeni da se radi o kaznenom djelu protiv službene dužnosti, mogu se izreći kazne od šest mjeseci do čak deset godina, i to ako službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi prouzroči kakvu štetu, iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost.
U blažoj varijanti netko može odgovarati za nesavjestan rad u službi, i tada se kažnjava novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (Robert FRANK/Novi list)
