Porečki nezavisni vijećnik Jukopila smatra da je novom odlukom o porezima učinjena direktna financijska šteta gradskom proračunu

Porečki nezavisni vijećnik i osnivač Građanske inicijative "Poreč u srcu" Dalibor Jukopila osvrnuo se na ovotjednoj konferenciji za novinare na netom izglasan gradski proračun za 2024. te na odluku o porezima Grada Poreča, donesenu krajem studenog, kojom je, smatra on, učinjena direktna financijska šteta gradskom budžetu. Na obje je teme kao vijećnik podnio i amandmane (koji nisu prihvaćeni), a prvi se od njih tiče povećanja poreza na kuće za odmor.

- Zakonodavac je novim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima omogućio jedinicama lokalne samouprave da svoje odluke o lokalnim porezima, u roku do 15. prosinca, mijenjaju i usklade s važećom pravnom regulativom. Tako je pred vijećnike Grada Poreča dostavljen zaključak gradonačelnika o utvrđivanju prijedloga ove odluke, koji se u bitnome sastoji u sljedećem: povećava se iznos poreza na kuće za odmor sa sadašnjih 1,99 eura na pet eura po četvornom metru korisne površine kuće za odmor. Glavno, zapravo jedino objašnjenje predlagatelja bilo je kako se visina navedenog poreza nije mijenjala od 2001. godine. (…) Moj amandman, nažalost, nije prihvaćen te će privatni iznajmljivači na cijelom području Grada Poreča od 1. siječnja 2024. plaćati porez na kuće za odmor uvećan za 250 posto, izvijestio je. 

Kako je rekao, amandmanom je tada predložio da Gradsko vijeće, kojemu zakon omogućuje utvrđivanje stope tog poreza u rasponu od 0,6 do pet eura, dozvoli povećanje na 3,5 eura po četvornom metru. Prijedlog je formulirao na osnovu ukupne godišnje stope inflacije u razdoblju od 2001. do 2022. godine, objasnio je Jukopila, uz opasku da njime privatni iznajmljivači ne bi bili stavljeni podređeni položaj u odnosu na veće turističke subjekte. 

Govorio je, zatim, o porezu na korištenje javnih površina za postavljanje ugostiteljskih terasa i određivanju zona za njihovo postavljanje. Prihod od ovog poreza također zakonski namjenski pripada funkcioniranju jedinica lokalne samouprave i njihovim aktivnostima. Prema Jukopilinom mišljenju, svojim prvotnim prijedlogom odluke gradski Upravni odjel za financije je nakon dugo godina ispravljao "prostornu i ekonomsku iracionalnost" uvrštavajući u prvu zonu javne površine na Trgu slobode, Obali maršala Tita i Narodnom trgu. Takav je prijedlog gradonačelnik svojim zaključkom verificirao i uputio Gradskom vijeću na donošenje sedam dana prije sjednice.

- Ipak, samo jedan dan uoči zakazanog termina sjednice, vijećnicima je upućen amandman gradonačelnika koji, iako u dijelu koji se odnosi na objašnjenje potpuno dezinformativan, na konkretan način izvlači iz prve zone javne površine na Trgu slobode, Narodnom trgu i cjelokupnu Obalu maršala Tita – tri lokacije koje u Poreču de facto i de iure predstavljaju strogi centar grada i ono što se kolokvijalno znade reći "prvi red do mora". Što se točno dogodilo u tih sedam dana između dostave materijala i dana održavanja sjednice da se na ovakav radikalan način ide u mijenjanje inicijalnog akta, mogli bi znati jedino onaj koji je njegovu izmjenu inicirao, dakle gradonačelnik, i oni koji su za takav zamjenski akt glasovali, dakle vijećnici vladajuće većine potpomognuti velikim dijelom oporbe, zaključio je, dodajući da je u tom trenutku takav izmijenjeni akt bilo moguće doraditi jedino amandmanom koji je on podnio u propisanom roku i na definiran način na samoj sjednici.

Jukopila je amandmanom zatražio da u prvu zonu uđu lokacije koje predlaže gradonačelnik (Decumanus, Trg Antona Grabara i Trg Matije Gupca), zatim one koje je predložio UO za financije (Narodni trg, Trg slobode i Obala maršala Tita) te Ulica Rade Končara od križanja s Obalom maršala Tita do Turističke ulice.

- Ne samo da se naknade za korištenje javnih površina za postavljanje ugostiteljskih terasa nisu mijenjale od 2001, već je, primjerice, iznos poreza za četvorni metar javne površine u jednom dijelu 2001. iznosio 14 kuna ili 1,85 eura, a usvojenom novom odlukom 22. godine kasnije za tu istu zonu 1,59 eura ili 13 eura manje. Potpuna besmislica, nelogičnost i ekonomska kontradiktornost. Pokušaj da se navedena iracionalnost ispravi amandmanom koji je predviđao 50-postotno povećanje poreza, što predstavlja ekvivalent ukupnoj godišnjoj stopi inflacije u razdoblju od 2001. do 2022, završio je neuspjehom, poručio je Jukopila. 

-Teško mi je ovdje danas i u ovom trenutku s ove pozicije ustvrditi radi li se ili ne o direktnom pogodovanju dijelu uslužnog sektora. Ali da je ovakvom činidbom nanesena direktna financijska šteta proračunu Grada Poreča, to je notorna činjenica. Alati kojima bi se ta šteta i vrijednosno izrazila postoje te će ih svakako u ovu svrhu biti potrebno i iskoristiti, poručio je zaključivši da je "ovaj nimalo zabavan i ponajprije po gradske financije štetan cirkus odrađen u režiji vladajuće stranke u našem gradu i uz suport samo deklarativne oporbe u liku i djelu vijećnika Istarske stranke umirovljenika i SDP-a".

Što se novog proračuna tiče, kazao je da mu se može priznati činjenica kako je i u prihodovnom i rashodovnom smislu uravnotežen, ali time, po njegovom mišljenju, završavaju sve pozitivne implikacije. Proračun za 2024, je u prvom redu "transmisijski i zavisan" zato što najosnovniji prihodi - od poreza, iz imovine te oni od upravnih i administrativnih pristojbi, u ukupnoj masi prihoda sudjeluju s manje od 50 posto.

- Drugim riječima, da bi bio održiv ovaj je proračun podložan kreditnim zaduženjima, korištenju raspoloživih sredstava iz prethodnih godina, pomoćima iz inozemstva i od subjekata opće države, kao i prodaji vlastite nefinancijske imovine. Da će i ovaj grad u bliskoj budućnosti naprosto morati učiniti strateški zaokret u smislu razvoja, opće je poznata stvar, jer europska su sredstva, iako još uvijek relativno dostupna, sve manja, a obiteljsko srebro sve tanje. Je li ovaj proračun realan i ostvariv, pokazat će vrijeme. Iako je nominalno za 17 posto veći u odnosu na plan za 2023, realno je više-manje zadržan u postojećim okvirima, uzimajući u obzir godišnju stopu inflacije. Isto tako, nije mjerilo kvalitetnog proračuna u broju projekata i njihovoj novčanoj vrijednosti, već u stvarnoj dodanoj vrijednosti koja se u konačnici odražava na povećanu kvalitetu života građana ovog grada, rekao je, ukazujući na "nedovoljnu strukturiranost u smislu prilagodbe na društveno ekonomske prilike i makroekonomsko okruženje, manjak progresije u dijelu socijalne osjetljivosti i nedostatak vizije obzirom na nužan zaokret u strateškom smislu upravljanja gradom". 

Izvijestio je i da je na prijedlog proračuna podnio osam amandmana ukupne vrijednosti 211 tisuća eura ili 0,34 posto vrijednosti planiranog proračuna (o čemu smo pisali u izvještaju s posljednje sjednice Gradskog vijeća, op.a.). Od toga je prihvaćen samo jedan - povećanje naknade za stipendije iz socijalnog programa, na čemu je zahvalio predlagatelju u ime korisnika tih stipendija. No, izrazio je nezadovoljstvo i neispunjeno očekivanje "u smislu solidariziranja te prihvaćanja barem polovice podnesenih amandmana, što bi predstavljalo osnovni uvjet podrške ovom prijedlogu proračuna".