Porečki Institut: Trava i ostaci rezidbe mogu pomoći u čuvanju vlage u masliniku
Izvor:
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
Duga razdoblja bez kiše i visoke temperature sve su veći problem i za istarske maslinare, posebno za one koji nemaju mogućnost navodnjavanja. U Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč zato zajedno s maslinarima istražuju kako jednostavnijim zahvatima sačuvati više vlage u zemlji i pomoći maslinama tijekom sušnih razdoblja.
U sklopu projekta InOli u istarskim maslinicima ispituju zatravljivanje, navodnjavanje i korištenje biostimulatora. Pokuse provode tijekom dvije vegetacijske sezone kako bi vidjeli kako pojedine metode utječu na otpornost maslina, količinu plodova i kvalitetu ulja.
Prate i temperature, količinu kiše, vjetar, stanje tla te razvoj plodova.
Trava u masliniku ne mora biti neprijatelj
Jedno od pitanja posebno je zanimljivo maslinarima koji nemaju navodnjavanje - treba li zemlju stalno obrađivati i držati potpuno golom?
Iz Instituta objašnjavaju da često obrađivanje golog tla može ubrzati gubitak vlage. Biljni pokrov, s druge strane, može zaštititi zemlju od jakog zagrijavanja i pomoći joj da dulje zadrži vodu.
To ne znači da travu treba jednostavno pustiti da raste cijele godine.
- Travu nije dovoljno samo ostaviti da raste, nego njome treba upravljati ovisno o dijelu godine i raspoloživosti vode, objasnila je dr. sc. Ana Čehić Marić iz Instituta za poljoprivredu i turizam.
Trava može biti korisna tijekom zime i proljeća, ali prije ljetnih suša treba je pokositi kako maslinama tijekom najkritičnijeg dijela godine ne bi oduzimala vodu.
U maslinicima se može ostaviti prirodna, samonikla trava, ali mogu se sijati i posebno odabrane mješavine trava i djetelina. Takav pokrov može pomoći u zaštiti zemlje od erozije, povećati količinu organske tvari i poboljšati zadržavanje vode.
Kod djetelinsko-travnih smjesa važno je odabrati odgovarajuće biljke i pokositi ih na vrijeme.
- Pokrov ne smije u kritičnom dijelu godine postati konkurencija maslini za vodu i hranjive tvari, upozorila je Čehić Marić.
-
Održavanje djetelinsko-travne smjese zahtijeva redovito upravljanje vegetacijom, a najveću pozornost treba posvetiti pravodobnoj košnji i malčiranju, pojasnila je Ana Tomišić, univ. mag. ing. agr., suradnica na projektu u Institutu za poljoprivredu i turizam.
I orezane grane mogu biti korisne
Još jedno rješenje nalazi se u samom masliniku. Zdrave grane koje ostanu nakon rezidbe ne moraju se spaljivati.
Mogu ih usitniti i pretvoriti u sječku koja se zatim raspoređuje po zemlji. Takav sloj smanjuje rast korova, usporava otjecanje vode i pomaže zemlji da zadrži vlagu.
Preporučeni sloj sječke je između pet i osam centimetara, ali je važno ostaviti slobodan prostor oko debla.
Pritom postoji jedno važno pravilo - za sječku treba koristiti samo zdrave grane. Ako su na njima vidljivi znakovi bolesti ili napada štetnika, takav materijal ne bi trebalo vraćati u nasad.
Sječku je dobro kombinirati i s pokošenom travom ili djetelinom. Kod veće količine drvnog materijala može biti potrebno dodati i manju količinu dušičnog gnojiva.
Nema jednog rješenja za svaki maslinik
Iako zatravljivanje ima brojne prednosti, iz Instituta upozoravaju da ga treba pravilno provoditi. Ako trava ostane previsoka ili se ne pokosi prije sušnog razdoblja, može se s maslinom početi natjecati za vodu i hranjive tvari.
To posebno može predstavljati problem u mladim maslinicima i na vrlo suhim područjima.
Jedna od mogućnosti zato je zatraviti samo dio maslinika, primjerice svaki drugi red, ili kombinirati samoniklu travu sa zasijanim smjesama.
Upravo takve različite pristupe istražuju kroz operativnu skupinu InOli kako bi utvrdili što se u stvarnim istarskim maslinicima najbolje pokazuje tijekom suše i drugih vremenskih ekstrema.
Projekt "Klimatski održive prakse u maslinicima - dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja" vodi Institut za poljoprivredu i turizam, a među partnerima su istarski OPG-ovi Alfredo Cossetto, Đanino Oklen, San Rocco i Vilma Brčić, Udruga Istramet i Studio Sonda.
Projekt sufinancira Europska unija iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. kroz intervenciju 77.03.
Fotogalerija
