Porečki Institut: Mladi žele modernu poljoprivredu, ali prvo treba riješiti stvarne probleme

Mladi poljoprivrednici žele uvoditi nove tehnologije i razvijati nove proizvode, ali inovacija ima smisla tek kada rješava konkretan problem na gospodarstvu, smanjuje troškove ili olakšava posao.

Jedna je to od glavnih poruka događanja "Mladi i inovacije u poljoprivredi", koje je Institut za poljoprivredu i turizam organizirao 30. rujna u Poreču.

Okupilo se četrdesetak mladih poljoprivrednika te predstavnika znanstvene i stručne zajednice i lokalnih akcijskih grupa. Razgovarali su o digitalizaciji i novim tehnologijama, ali i puno prizemnijim problemima s kojima se proizvođači svakodnevno susreću - štetama od divljači, nestabilnim prinosima, visokim troškovima, administraciji, prodaji i manjku vremena.

Jedna od poruka stručnog dijela bila je da inovacija u poljoprivredi ne mora značiti kupnju skupog stroja, senzora ili druge tehnologije. To može biti i novi proizvod, drukčiji način prodaje, bolja organizacija rada ili poslovni model koji proizvođaču omogućuje veću zaradu.

Dr. sc. Danijel Petrović govorio je o ulozi mladih u razvoju poljoprivrede, novim tehnologijama i mogućnostima financiranja dobrih poslovnih ideja.

Mato Mrkalj iz tvrtke Marsonis govorio je o ekonomskoj strani novih tehnologija. Jednostavno rečeno, prije ulaganja trebalo bi utvrditi gdje gospodarstvo najviše gubi novac ili vrijeme, a zatim provjeriti može li određena investicija taj problem riješiti.

Nova tehnologija ima smisla ako, primjerice, smanjuje trošak, povećava prinos, omogućuje bolju prodajnu cijenu ili smanjuje rizik u proizvodnji.

Dr. sc. Melita Zec Vojinović s Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci govorila je o korištenju senzora, digitalnih alata i podataka u poljoprivredi. Primjer je mjerenje vlažnosti tla, na temelju kojeg proizvođač može preciznije odlučiti kada i koliko navodnjavati. Meteorološki podaci i praćenje razvoja biljaka mogu pomoći i kod određivanja pravog vremena za zaštitu nasada. Poanta nije prikupiti što više brojki, nego dobiti podatak koji proizvođaču pomaže da na vrijeme donese bolju odluku.

Ana Tomišić iz Instituta za poljoprivredu i turizam predstavila je AKIS, sustav kojim se nastoje bolje povezati poljoprivrednici, znanstvenici, stručnjaci i savjetnici.

Predstavljena je i intervencija 77.03. za EIP operativne skupine, kroz koju poljoprivrednici i stručnjaci mogu zajedno razvijati i ispitivati rješenja za konkretne probleme. Kao primjer takve suradnje naveden je projekt "Klimatski održive prakse - dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja", u kojem se u stvarnim istarskim maslinicima ispituju različiti načini prilagodbe suši, visokim temperaturama i drugim klimatskim ekstremima.

Najviše konkretnih problema otvorila je panel-rasprava "Mladi žele, tehnologija postoji - što koči inovacije u poljoprivredi?". Sudjelovali su mladi poljoprivrednici Amanda Dušić Buždon iz OPG-a Dušić, Elena Fajman iz Sirane Fajman i Marin Altin iz OPG-a Al Marin.

Uz njih su u raspravi sudjelovali Iva Juranović iz LAG-a Sjeverna Istra, Manuel Živolić iz LAG-a Središnja Istra, Mirela Faraguna iz LAG-a Istočna Istra i dr. sc. Igor Palčić iz Instituta za poljoprivredu i turizam. Razgovor je vodila dr. sc. Ana Čehić Marić.

Pokazalo se da mladi proizvođači već uvode novosti, samo što one nisu uvijek povezane s računalima i senzorima. Aromatizirana maslinova ulja ili uzgoj manje zastupljenih kultura poput šafrana također mogu biti inovacija ako gospodarstvu otvaraju novo tržište ili povećavaju vrijednost proizvoda.

S druge strane, potrebe nisu jednake na svakom gospodarstvu. Nekome je logičan sljedeći korak senzor ili aplikacija, dok drugi prvo mora riješiti štetu od divljači koja mu uništava proizvodnju.

Spomenuta je i alternativna rodnost voćaka, odnosno izmjenjivanje godina s većim i manjim urodom, zbog čega je proizvođačima teže planirati proizvodnju i prihode.

Uz rad u polju, vinogradu, masliniku ili proizvodnji, mladim poljoprivrednicima sve više vremena uzimaju prodaja, marketing, komunikacija s kupcima i administracija.

Zbog toga im je posebno važno da nova rješenja budu jednostavna za korištenje, cjenovno prihvatljiva i da imaju jasnu korist.

Kako tehnologija može izgledati u praksi pokazali su na primjeru sustava Winessense, koji je predstavio Vukašin Pejović iz Atfield Technologiesa. Sustav uz pomoć senzora prati mikroklimatske uvjete u vinogradu, a podatke povezuje s razvojem vinove loze i rizicima od pojedinih bolesti. Vinogradar putem aplikacije dobiva informacije koje mu mogu pomoći pri odluci kada obići određeni dio vinograda ili kada provesti zaštitni tretman.

Ideja je da se odluke ne donose samo prema unaprijed određenom rasporedu, nego prema stvarnom stanju u vinogradu.

Jedan od glavnih zaključaka porečkog susreta bio je da sama dostupnost nove tehnologije nije dovoljna. Da bi je proizvođači zaista koristili, ona mora odgovarati njihovim potrebama i imati ekonomskog smisla.

Zato su kao važan sljedeći korak izdvojili bolje povezivanje poljoprivrednika, znanstvenih ustanova, LAG-ova i savjetnika. Umjesto da se prvo razvije rješenje pa tek onda traži kome bi moglo koristiti, cilj je krenuti od problema koji proizvođači već imaju na terenu.

Događanje je sufinancirano sredstvima Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike.