Porečki institut: Istarski pčelari teško pokrivaju troškove s niskim cijenama meda
Izvor:
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
Cijena kilograma meda u izravnoj prodaji u Istri najčešće se kreće između 10 i 20 eura, no stvarni trošak proizvodnje premašuje 12 eura po kilogramu.
Na to upozorava dr. sc. Milan Oplanić s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, koji je analizirao ekonomsku održivost proizvodnje meda i mogućnosti jačeg povezivanja pčelarstva i turizma.
Prema njegovoj analizi, pčelar koji ne seli košnice i prodaje med za manje od 12,66 eura po kilogramu teško može pokriti troškove proizvodnje i vlastitog rada.
- Kada se u kalkulaciju uključe svi troškovi proizvodnje i uobičajena vrijednost uloženog rada, cijena koštanja kilograma meda iznosi 12,66 eura. Proizvođač koji prodaje ispod te cijene zapravo posluje s gubitkom, rekao je Oplanić.
Velike razlike u cijenama i prinosima
Raspon cijena među istarskim pčelarima prilično je velik.
Teglica koja se u svakodnevnom govoru naziva kilogramom meda najčešće sadrži oko 900 grama, a u izravnoj prodaji kupcima se nudi za 10 do 20 eura.
Na cijenu utječu vrsta meda, količina raspoloživog proizvoda, pakiranje, položaj proizvođača na tržištu i povjerenje kupaca.
Na sajmovima se pčelari posljednjih godina nastoje držati preporučene minimalne cijene od oko 12 eura. Kvalitetnije i rjeđe vrste, poput šumskog meda i meda od kadulje, postižu više cijene.
Puno je nepovoljnija situacija kod prodaje otkupljivačima. Otkupna cijena domaćeg meda najčešće se kreće između 4,5 i šest eura po kilogramu, što malim pčelarima teško može osigurati stabilno poslovanje.
Jeftini uvoz stvara pritisak
Dodatan problem stvara jeftini uvozni med. Prema podacima koje je predstavio Oplanić, med se iz Kine može uvoziti po cijeni nižoj od dva eura po kilogramu.
Hrvatska proizvodnja, ovisno o godini i prinosima, procjenjuje se na pet do osam tisuća tona, dok se godišnja potrošnja procjenjuje na oko dva kilograma po stanovniku.
- Problem nije u samom uvozu, nego u tome što izrazito jeftin proizvod stvara nelojalnu konkurenciju domaćim pčelarima. Posebno je osjetljivo pitanje kvalitete i sljedivosti meda koji dolazi iz različitih zemalja i zatim se prodaje kao mješavina, dodao je Oplanić.
Prinosi u Istri posljednjih su godina izrazito promjenjivi. Kretali su se od manje od deset do oko 35 kilograma meda po košnici, ovisno o sezoni.
Takve oscilacije za pčelare mogu značiti razliku između dobre godine i poslovanja na granici održivosti.
Turizam kao prilika za pčelare
Istra, ističe Oplanić, ima dobre uvjete za razvoj pčelarstva, među kojima su očuvan okoliš, raznolik biljni svijet i blizina turističkog tržišta.
Tisuće gostiju koji borave u Istri predstavljaju važne potencijalne kupce lokalnog meda i drugih pčelinjih proizvoda.
Pčelarstvo se s turizmom može povezati kroz kušaonice, prodaju na kućnom pragu, posjete pčelinjacima, edukativne programe, radionice te uključivanje meda u ponudu hotela, restorana i obiteljskog smještaja.
- Gostu se ne prodaje samo teglica meda, nego priča o krajoliku, biljkama, pčelama i osobi koja je proizvod stvorila. Izravna prodaja omogućuje postizanje više cijene i smanjuje ovisnost pčelara o otkupljivačima, istaknuo je Oplanić.
Potrebno je jače povezivanje pčelara
Jedna od slabosti sektora ostaje nedovoljna organiziranost.
U Istri djeluje velik broj malih pčelara koji uglavnom nastupaju samostalno, bez zajedničke nabave, prerade, pakiranja, marketinga i prodaje.
Za snažniji tržišni nastup potrebni su konkretniji oblici poslovnog povezivanja, poput proizvođačkih organizacija i zajedničkih prodajnih kanala.
Takav model olakšao bi ulaganje u opremu, laboratorijske analize, prepoznatljivu ambalažu i promociju, ali i smanjio ovisnost o otkupljivačima.
Potrošači pritom imaju važnu ulogu. Kupnjom meda od poznatog lokalnog proizvođača podupiru pčelare, ali i održavanje pčelinjih zajednica važnih za oprašivanje, bioraznolikost i poljoprivredu.
Prema procjenama stručnjaka, samo oko 10 % koristi od pčelarstva odnosi se na vrijednost pčelinjih proizvoda, dok se 90 % odnosi na oprašivanje.
Fotogalerija
