Poreč: Stara jezgra gubi trku s bankomatima?

Više od polovice bankomata u staroj jezgri Poreča postavljeno je bez dopuštenja konzervatora, procjenjuju u pulskom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture.

-Problematika bankomata koji sve invazivnije ulaze u povijesne jezgre postaje sve veća. Donedavno nismo imali problema s tim, no stanje se dramatično mijenja i bankomati niču na sve strane bez ikakvog rješenja. Neke od većih banaka upoznate su s potrebom dobivanja adekvatnog rješenja te šalju tehničku dokumentaciju na koju se mi očitujemo, ali većina manjih postavlja bankomate bez ikakvog odobrenja, navela je nedavno pročelnica Konzervatorskog odjela Lorella Limoncin Toth za Parentium.

Iz krugova kulturnjaka i drugih građana Poreča, sve su glasniji prigovori na situaciju u staroj jezgri, inače kulturno-povijesnoj cjelini pod zaštitom Ministarstva. Više bankomata ugrađeno je bez konzultacija sa strukom, na neadekvatnim lokacijama. Prekrivaju se vrata i prozori, elaborati se ne šalju na mišljenje konzervatorima. Sve su češći komentari o agresiji na povijesnu jezgru grada .

Otvaraju se i pitanja sigurnosti, ako se ovim zahvatima opstruiraju otvori i prilaze koji trebaju biti prohodni za slučaj da izbije požar, ili zatreba hitna liječnička intervencija. Mnogi investitori i suvlasnici zgrada nisu svjesni te opasnosti, ili ne obraćaju dovoljno pažnje.

No, kako je sve počelo? Banke i druge novčarske institucije građanima, tvrtkama i obrtima plaćaju za ugradnju bankomata u privatnim i zajedničkim prostorima kao što su izlozi i haustori (portuni). Naknada je i po tisuću i više eura mjesečno. Vlasnici stoga imaju jasan motiv da sklope ugovor s bankama. Neki koriste taj prihod za uređenje zajedničkih dijelova zgrada, saznali smo od pojedinih suvlasnika zgrada.

Jasno je i da su bankomati nužan dio modernog življenja. “Nitko ne kaže da se trebamo vratiti u Srednji vijek, ali mora se uvesti reda”, komentirali su za Parentium djelatnici iz kulturnog miljea.

Neki vjeruju da bi se stvari donekle mogle urediti donošenjem gradske Odluke o komunalnom opremanju. Gradske vlasti nedavno su rezervirale novac za izradu elaborata za tu odluku. Međutim, čak i kad bude usvojena, pitanje je hoće li u slučaju privatnih zgrada ostati tek popis želja.

Ministarstvo kulture izrađuje i konzervatorsku podlogu za Poreč, što bi moglo potrajati.

U međuvremenu, konzervatori nemaju dovoljno ljudi za kontrolu na terenu. Limoncin Toth upozorava da je u Konzervatorskom odjelu u Puli zaposleno desetak djelatnika koji prate stanje na području čitave Istarske županije te ne uspijevaju kontrolirati sve bespravne investitore. U takvoj situaciji, tek manji broj investitora traži mišljenje struke, a neki “zaobilaženje” konzervatora pravdaju sporošću državnih institucija. Limoncin Toth ističe i važnost suradnje s gradovima i općinama, koji putem komunalnih redara mogu brže reagirati jer najbolje poznaju teren.

-Već i sama činjenica da građani i mediji počinju protestirati zbog toga što se događa pokazuje da će društvo u cjelini morati o toj problematici povesti puno veću brigu, zaključila je. (dp)