Pola milijuna Hrvata nema za režije

Nezaposleni koji su prestali primati naknadu na burzi, obitelji opterećene kreditom u kojima je jedan član uslijed krize ostao bez posla, umirovljenici, obitelji s djecom studentima - kategorije su građana Hrvatske kojima je potrebna pomoć za podmirivanje najosnovijih mjesečnih troškova.

Već prošle godine istraživanje Eurobarometra pokazalo je da 51 posto građana Hrvatske ima problema s plaćanjem svih svojih računa na kraju mjeseca. Pritom najmanje pola milijuna građana svojim mjesečnim prihodima uopće ne može platiti mjesečne račune. No, podatak o pola milijuna građana koji nemaju dovoljno sredstava za plaćanje režijskih troškova zapravo je optimističan s obzirom na to da se u godinu dana gospodarska situacija u Hrvatskoj znatno pogoršala.

S obzirom na pokazatelje o nezaposlenosti, otpuštanjima, distribuciji plaća te riziku od siromaštva, moglo bi se reći i da se Hrvatska prema problemima građana u plaćanju osnovnih mjesečnih računa približila Mađarskoj, u kojoj su mediji ovih dana objavili podatak da čak milijun građana ne može plaćati režije, što je dvostruko više nego prije šest godina. Kako se navodi, 11 posto stanovnika Mađarske u prosjeku za režije duguje 102 eura.

Koliko prosječno za režijske troškove duguju građani Hrvatske, nije poznat podatak. Međutim, da se rokovi plaćanja probijaju, svjedoče i podaci Hrvatske elektroprivrede (HEP). Tako su sva kućanstva u zemlji prema podacima s kraja listopada, za struju dugovala 329,27 milijuna kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine porast od čak 20 posto. No, građani HEP-u duguju daleko manje od gospodarstva, od kojeg je koncem listopada poduzeće potraživalo 1,256 milijardi kuna za isporuku električne energije.

Najvećem komunalnom poduzeću u zemlji, Zagrebačkom holdingu, za komunalne usluge građani duguju stotine milijuna kuna, pa bi se iz primjera najvećeg grada dalo zaključiti da dugovanja građana za komunalne usluge na razini zemlje premašuju milijardu kuna. Međutim, građani koliko god imali problema s plaćanjem računa, svoje obaveze podmiruju, kako se može čuti iz komunalnih poduzeća i ostalih pružatelja usluga, najčešće u rokovima od 15 do 30 dana od dospijeća. S gospodarstvom je situacija drugačija pa dužnici s plaćanjem kasne prosječno tri mjeseca.

Energenti i voda su zadnje čega će se građani odreći u rezanju vlastitih kućnih budžeta. Hrvatski Caritas još je lani zamijetio da sve više građana traži njihovu pomoć upravo za plaćanje osnovnih režijskih troškova. U ovoj godini situacija se dodatno pogoršala i sve više građana od Caritasa traži novčanu pomoć za režijske troškove.

- Potražnja za takvom vrstom pomoći viša je od 20 do 30 posto u odnosu na lani. Pritisak je velik, veli Ante Šola, ravnatelj Caritasa Varaždinske županije, te dodaje da Caritas daje novčanu pomoć isključivo za podmirivanje računa za struju, vodu i plin. Po njegovom iskustvu, novčanu pomoć za podmirivanje režijskih troškova najviše traže nezaposleni kojima je istekao period u kojem su primali novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Slijede kreditno opterećene obitelji u kojima je najčešće jedan roditelj ostao bez posla, ali i obitelji koje skrbe o djeci studentske dobi. Na udaru su i umirovljenička kućanstva, pogotovo ona u kojima je jedan od supružnika umro. Sve više građana traži pomoć, ističe Šola te navodi i da su mlade obitelji također u teškoj situaciji. "Ja ne znam kamo to ide", veli Šola.

Financijsku pomoć traže i oni koji još uvijek imaju radno mjesto, ali im plaće ili kasne ili su toliko male da ne mogu pokriti sve mjesečne potrebe. (G. GALIĆ/Novi list)