Pokrenuta kampanja `S.O.S. za Motovunsku šumu - Šuma Sv. Marka`
Općina Oprtalj u suradnji s udrugom «Zelena Istra » pokrenula je kampanju «S.O.S. za Motovunsku šumu / šumu Sv. Marka».
Ciljevi kampanje predstavljenje 24. listopada na Danima tartufa u Livadama su informirati i educirati građane općine Oprtalj i susjednih općina, te istarsku i hrvatsku javnost o tome kakvo je postojeće stanje Motovunske šume i što se želi postići revitalizacijom područja srednje Mirne uz korito «stare Mirne»; okupiti i povezati sve zainteresirane za poduhvat revitalizacije starog toka rijeke Mirne; organizirati dugoročnu akciju prikupljanja sredstava i /ili osiguravanja potrebnih usluga za taj poduhvat te stalno obavještavati istarsku javnost o ciljevima i rezultatima kampanje.
Zašto je Motovunska šuma vrijedna i što se s njom zbiva pročitajte u nastavku...
Zašto je Motuvunska šuma vrijedna?
Motovunska šuma je naša najveća očuvana prirodna sredozemna nizinska šuma. Te su šume nekad uspijevale u dolinama jadranskih rijeka. Motovunska šuma je jedna od posljednjih takvih šuma ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom Sredozemlju. Posebna je po sastavu vrsta. sastav vrsta koje u šumi rastu prvenstveno je uvjetovan klimom, strukturom tla (pedološke prilike), odnosno vodnim režimom u šumi. Ovo što danas raste u Motovunskoj šumi ne bi raslo da nema takve klime, takva tla i takvih vodnih uvjeta. Glavne vrste Motovunske šume su hrast lužnjak, poljski jasen, obični grab i sve manje, nizinski brijest.…. Svi znamo, u ovoj šumi raste i gljiva tartuf.
Što se s njom zbiva?
Motovunska šuma je već nekoliko desetljeća u svojevrsnoj regresiji. Do nazadovanja je došlo zbog promjene vodnih odnosa u dolini rijeke Mirne (novo korito Mirne i izgradnja nove ceste Buzet – Buje, akumulacija Butoniga), zatim zbog sadnje topola na štetu hrasta lužnjaka i zbog pretvaranja šume u poljoprivredno zemljište. Zbog svega navedenoga dolazi do «zamočvarivanja» terena i vrlo vjerojatno do sniženja razine podzemnih voda. Obje pojave hrast lužnjak ne podnosi. To otežava pomlađivanje lužnjaka, dok jasena ne. Za očekivati je da će lužnjaka biti sve manje , a jasena sve više
Što treba napraviti?
Da bi se nazadovanje zaustavilo, potrebno je ispraviti učinjene pogreške. jednom narušeni vodni odnosi se sporo i teško ispravljaju. revitalizacija starog (prirodnog) toka rijeke Mirne zasigurno bi bio dobar početak ispravljanja pogrešaka. Mirna je nekad krivudavo tekla kroz šumu i tako donosila nužnu, ali i odvodila suvišnu vodu
Christian Gallo, dipl. ing. Šumarstva.
Ciljevi kampanje predstavljenje 24. listopada na Danima tartufa u Livadama su informirati i educirati građane općine Oprtalj i susjednih općina, te istarsku i hrvatsku javnost o tome kakvo je postojeće stanje Motovunske šume i što se želi postići revitalizacijom područja srednje Mirne uz korito «stare Mirne»; okupiti i povezati sve zainteresirane za poduhvat revitalizacije starog toka rijeke Mirne; organizirati dugoročnu akciju prikupljanja sredstava i /ili osiguravanja potrebnih usluga za taj poduhvat te stalno obavještavati istarsku javnost o ciljevima i rezultatima kampanje.
Zašto je Motovunska šuma vrijedna i što se s njom zbiva pročitajte u nastavku...
Zašto je Motuvunska šuma vrijedna?
Motovunska šuma je naša najveća očuvana prirodna sredozemna nizinska šuma. Te su šume nekad uspijevale u dolinama jadranskih rijeka. Motovunska šuma je jedna od posljednjih takvih šuma ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom Sredozemlju. Posebna je po sastavu vrsta. sastav vrsta koje u šumi rastu prvenstveno je uvjetovan klimom, strukturom tla (pedološke prilike), odnosno vodnim režimom u šumi. Ovo što danas raste u Motovunskoj šumi ne bi raslo da nema takve klime, takva tla i takvih vodnih uvjeta. Glavne vrste Motovunske šume su hrast lužnjak, poljski jasen, obični grab i sve manje, nizinski brijest.…. Svi znamo, u ovoj šumi raste i gljiva tartuf.
Što se s njom zbiva?
Motovunska šuma je već nekoliko desetljeća u svojevrsnoj regresiji. Do nazadovanja je došlo zbog promjene vodnih odnosa u dolini rijeke Mirne (novo korito Mirne i izgradnja nove ceste Buzet – Buje, akumulacija Butoniga), zatim zbog sadnje topola na štetu hrasta lužnjaka i zbog pretvaranja šume u poljoprivredno zemljište. Zbog svega navedenoga dolazi do «zamočvarivanja» terena i vrlo vjerojatno do sniženja razine podzemnih voda. Obje pojave hrast lužnjak ne podnosi. To otežava pomlađivanje lužnjaka, dok jasena ne. Za očekivati je da će lužnjaka biti sve manje , a jasena sve više
Što treba napraviti?
Da bi se nazadovanje zaustavilo, potrebno je ispraviti učinjene pogreške. jednom narušeni vodni odnosi se sporo i teško ispravljaju. revitalizacija starog (prirodnog) toka rijeke Mirne zasigurno bi bio dobar početak ispravljanja pogrešaka. Mirna je nekad krivudavo tekla kroz šumu i tako donosila nužnu, ali i odvodila suvišnu vodu
Christian Gallo, dipl. ing. Šumarstva.
