Poduzetnici ne smiju biti članovi poglavarstava

Zakon o sprječavanju sukoba interesa u Rijeci je podigao popriličnu prašinu, ali do drugih gradova i županija, čini se, još nije stigao njegov odjek. Dva su člana riječkog poglavarstva, Darko Crnković i Ivica Plišić, kuvertirala ostavku koju je gradonačelnik Vojko Obersnel prihvatio u četvrtak. Naime, oni su vlasnici tvrtki i članovi nadzornih odbora gradskih poduzeća pa zato ne mogu biti dužnosnici.

Riječ je o reperkusijama dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti prema kojima i članovi županijskih, gradskih te općinskih poglavarstava imaju status dužnosnika te stoga ne smiju biti suvlasnici tvrtki ako je taj postotak veći od 0,5 posto. Prema istim dopunama, koje su stupile na snagu 1. rujna, članovi poglavarstava ne smiju primati naknadu i biti članovi više od dva nadzorna odbora gradskih i drugih poduzeća od posebnog državnog interesa.

Što je s gradovima i općinama u Istri?

Provodi li se taj zakon u Istarskoj županiji, gradovima i općinama? Koliko članova poglavarstava 41 općine i grada u Istarskoj županiji ima svoju ili udio u nekoj tvrtki, za sada nije poznato, ali zasigurno ima takvih slučajeva. Hoće li svi oni osam mjeseci prije isteka mandata podnijeti ostavku, što bi sudeći prema ovom zakonu bila uglavnom tek njihova moralna dužnost? Hoće li gradonačelnici i načelnici tražiti njihovu moralnu odgovornost?

Kako doznajemo od glasnogovornika Grada Pule Bernarda Zenzerovića, članovi Gradskog poglavarstva nemaju udjela u vlasništvu tvrtki. Marija Nikolovska i Peđa Grbin članovi su po jednog nadzornog odbora, ali ne primaju naknadu, pa prema zakonu nisu u sukobu interesa.

- Podržavam Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Nakon uvođenja osobnog poreznog broja bit će sve puno jasnije. Moja je stranka još 1998. predlagala Zakon o sprječavanju sukoba interesa stoga se i dalje zalažemo u tome pravcu, veli pulski gradonačelnik Boris Miletić.

Kako doznajemo od Miodraga Čerine, pročelnika kabineta župana, većina članova Županijskog poglavarstva ispunila je imovinske kartice i nije u sukobu interesa. Vedran Grubišić dao je ostavke na članstvo u dva nadzorna odbora, pa je ostao članom u preostala dva, s tim da ne prima naknadu. Veljko Ostojić i Darko Lorencin konzultiraju se sa svojim odvjetnicima da bi uskladili svoje članstvo u nadzornim i upravnim odborima. Ovog će tjedna Lorencin obznaniti svoju odluku o tome hoće li se povući iz Županijskog poglavarstva ukoliko je to u sukobu interesa s njegovom funkcijom direktora Istarske razvojne agencije.

Samo na razini moralne odgovornosti

Gradonačelnici i župani u provođenju ovog zakona nemaju gotovo nikakve ovlasti. Zakon ne propisuje instrumente prema kojima načelnik može zatražiti ostavku od kolege koji je u sukobu interesa prema ovom zakonu, već ga jedino može upozoriti na odredbe. Vrlo su slabi instrumenti i blage sankcije koje će provesti i državno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kada jednog dana počne raditi. Naime, sjednice se ne održavaju jer je njegova predsjednica Deša Mlikotin-Tomić osumnjičena u aferi »Index«. Tek povjerenstvo poziva dužnosnika da podnese ostavku.

Svi su članovi poglavarstava prema navedenom zakonu obavezni povjerenstvu podnijeti svoje imovinske kartice prema jedinstvenom obrascu. Za neistinite podatke ili njihovo uskraćivanje može se obustaviti od 10.000 do 20.000 kuna plaće. Međutim, ako ostavka ne bude podnesena, obustavlja se dio isplate plaće dužnosnika. Smije se ukupno obustaviti samo 8.000 kuna.

Međutim, postoji još i »ako«. Ako povjerenstvo utvrdi postojanje osobito olakotnih okolnosti, umjesto obustave isplate dijela plaće dužnosniku može izreći opomenu. Na koncu, povjerenstvo može odrediti da se rješenje kojim se dužnosnik proglašava krivim javno objavi na trošak dužnosnika. I gotova priča. Sve ostalo je na moralnoj razini, pitanje moralne odgovornosti ili njenog tumačenja.

Jasna ORLIĆ

Povjerenstvo u krizi

Osim što zakon, dakle, uopće ne govori o mehanizmima opoziva dužnosnika koji krši zakon, niti o njegovoj ikakvoj političkoj odgovornosti, pa se doista sve svodi na osobnu odgovornost pojedinca, u Hrvatskoj je trenutno problem i u tome što državnog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa praktički nema.

Upravo je u četvrtak trebala biti održana prva radna sjednica povjerenstva, no odgođena je za najmanje dva tjedna budući da je njegova predsjednica Deša Mlikotin-Tomić, kako je poznato, najprije privedena i potom ispitivana u sklopu USKOK-ove akcije »Index«. Nakon niza javnih poziva da podnese ostavku na tu dužnost, moguće je dakle da će povjerenstvo ostati bez predsjednice, a znajući da je konstituirano posljednje od svih radnih tijela što djeluju pri Saboru, nakon niza političkih rasprava i odgađanja zbog činjenice da je opozicija smatrala da to mjesto po dobroj demokratskoj praksi pripada njoj, praktički se može dogoditi da se povjerenstvo neće sastajati i ni o čemu odlučivati još mjesecima. To također znači i da nikakvih sankcija za dužnosnike koji krše Zakon o sprečavanju sukoba interesa zasad neće i ne može biti, jednostavno zato što ih nema tko izreći.

Isto je i s prijavom imovine dužnosnika, među kojima je nekoliko tisuća novih dužnosnika iz lokalnih poglavarstava. Oni su po ovom zakonu bili dužni do 1. rujna predati svoje imovinske kartice, no budući da se kasnilo s formiranjem državnog povjerenstva te da ono nije utvrdilo nove obrasce za prijavu imovine, a koji moraju biti jednoobrazni i tipizirani za sve dužnosnike u zemlji, praktički lokalni dužnosnici nisu imali ni kome, ni kako prijaviti imovinu. Tu su praktički tisuće ljudi u situaciji da krše zakon, ali niti ih se ikome zbog toga može efikasno prijaviti, niti sankcionirati.

Tihana TOMIČIĆ