Plaćamo li struju ili činovnike?

Koji energenti u Hrvatskoj i koliko poskupljuju građanima je već teško pratiti - prirodni plin, na koji se grije i kuha oko 600 tisuća kućanstava u Hrvatskoj, poskupio je početkom godine 15 posto, odnosno 35 posto unatrag dvije godine, električna energija poskupjet će 13, a grijanje na toplane za 15 do 20 posto - sve, očekuje se, početkom srpnja, kad su građani na godišnjem odmoru te se i poskupljenje manje primijeti, odnosno lakše podnese.

Do ulaska Hrvatske u EU energenti će nam, najavljuje se neprestano, dodatno poskupljivati jer, kako nas se uvjerava, još uvijek plaćamo njihovu socijalnu cijenu. Mišljenja stručnjaka o tome su različita, jer dok dio njih smatra da je cijena energenata u Hrvatskoj preniska, ostatak misli da plaćamo dovoljno, no sve što ode u džep HEP-a ili Ine "krpa" njihove gubitke i štetu nastalu dugogodišnjim lošim vođenjem tih poduzeća.

Cijena struje trebala bi rasti i više nego što se sada predviđa, no ne ove godine - mišljenje je sindikalista unutar HEP-a, koji govore u ime 14.000 zaposlenih u tom poduzeću.

- Poslovanje HEP-a trenutačno je vrlo dobro, godina nam je hidrološki bila povoljna, no pogoni su nam općenito neodržavani i podinvestirani, kaže Denis Geto, predsjednik TEHNOS-a, jednog od HEP-ovih sindikata.

Na pitanje koliko ljudi, od ukupno 14 tisuća zaposlenih u HEP-u, radi u administraciji, Geto ne zna točan odgovor, no ističe da je unatrag pet godina rukovodeći kadar u HEP-u, na svim razinama, povećan za 50 posto, dok se broj radnika smanjio za pet posto.

- Mi smo šesta zemlja u Europi po proizvodnji plina po glavi stanovnika, osmi proizvođači nafte i jedanaesti proizvođači struje iz hidroleketrana po glavi, što znači da nismo tako siromašni energijom, odnosno ima razloga zbog kojih nam je proizvodna cijena struje niska, no uporno se hoće izjednačiti s europskima, ističe, pak, Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača.

Imamo, kaže, dosta vlastite proizvodnje električne energije, i nema smisla govoriti o potrebi izjednačavanja hrvatske cijene s europskima, kad se i strukture tih cijena bitno razlikuju. Još kad bi se sanirali i veliki gubici struje na distributivnoj i prijenosnoj mreži, poskupljenje bi trebalo biti i manje, zaključuje. (B. MRVOŠ PAVIĆ/Novi list)