Participacije snižene na 10 kuna

Participacija koja se pacijentima bez dopunskog zdravstvenog osiguranja naplaćuje u ordinacijama opće ili obiteljske medicine, ginekologije i dentalne medicine, te u ljekarnama, od danas je manja za pet kuna.

Na snagu su, naime, stupile izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojima je smanjen propisani iznos sudjelovanja u troškovima zdravstva sa 0,45 na 0,30 posto proračunske osnovice, odnosno sa dosadašnjih 15 na 10 kuna. Tako će pacijent prilikom svakog posjeta obiteljskom liječniku, stomatologu ili ginekologu, te kada bude podizao lijek u ljekarni, plaćati za pet kuna manju participaciju.

U bolnicama će se i dalje plaćati isti iznosi participacije kao i dosad, koji se kreću u rasponu od 15 do 3.000 kuna, a iste ostaju i doplate pacijenata za lijekove sa B-liste.

Procjenjuje se da će se zahvaljujući nižim participacijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti teret zdravstvenog sustava koji snose građani smanjiti za oko 150 milijuna kuna. Velika većina građana ovu pogodnost, međutim, neće ni osjetiti, jer participaciju nisu dužni plaćati svi oni koji redovito uplaćuju dopunsko zdravstveno osiguranje kod HZZO-a.

U sustavu dopunskog osiguranja, prema podacima iz 2010. godine, sklopljeno je 2,1 milijun polica, što znači da u prosjeku svaki drugi osiguranik ionako nije dužan plaćati participaciju kad ode liječniku. Plaćanja participacije u zdravstvu oslobođena su i djeca do 18. godine života, kojih je u Hrvatskoj oko 800.000, te određene kategorije teških bolesnika, pa će rijetki osjetiti financijsku dobrobit od za trećinu jeftinijeg posjeta odabranom liječniku ili ljekarni.

Postojeću participaciju aktualni ministar zdravstva Darko Milinović uveo je početkom 2009. godine, u okviru svoje zdravstvene reforme, kada su pacijenti umjesto dotadašnjih pet kuna za svaki posjet liječniku ili recept počeli plaćati iznos od 15 kuna. Istodobno su poskupjele i participacije u bolnicama, na prosječnih 20 posto troška pojedine zdravstvene usluge. Zahvaljujući većim participacijama, ministar Milinović je u sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja, u kojem je na početku njegovog mandata bilo oko 700.000 osiguranika, uspio privući više od dva milijuna ljudi, s tim da za dio socijalno ugroženih i specifičnih kategorija dopunsko osiguranje plaća država.

Smanjenje participacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ministar Milinović je objasnio uštedama u zdravstvu, odnosno smanjenjem ukupnog duga HZZO-a i bolnica tijekom dvogodišnje zdravstvene reforme za oko tri milijarde kuna. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ/NL)