Palijativna skrb u Istri svijetli primjer

Hrvatska bi u rujnu trebala dobiti Bijelu knjigu o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb, a tim stručnjaka koji ju je sastavio napravio je i prijedlog koncepta za razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj. Ovi dokumenti, u kojima su postavljene norme strukturne kvalitete i strateški okviri za pružanje palijativne skrbi u nas, predstavljeni su u petak na proširenoj sjednici Savjeta za zdravlje Istarske županije u Puli.

Ante Ivančić, voditelj projektnog tima palijativne skrbi Istarske županije, otvorio je sjednicu kratkim predstavljanjem modela izvanbolničke palijativne skrbi na području naše županije, koja se ističe kao svijetli primjer ostalim županijama.

- Služba za palijativnu skrb, koja je osnovana pri Domu zdravlja lani, ima jedan mobilni tim koji čine liječnici raznih specijalizacija, psiholozi te posebno educirane medicinske sestre, duhovnici i volonteri. U proteklih godinu dana bilježimo sve veći broj posjeta pacijentima i sve veći broj liječnika zainteresiranih za rad u našem timu, a projekt se konačno afirmirao i na razini države te smo nedavno dobili nagradu Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine. Između ostalog, u planu je osnivanje još jednog takvog mobilnog tima kako bismo lakše pokrili potrebe na području županije, rekao je Ivančić.

I dr. Veljko Đorđević, predstojnik CEPAMET-a Medicinskog fakulteta u Zagrebu, istaknuo je s ponosom da je upravo Istarska županija jedna od prvih koja je krenula sa sustavom palijativne skrbi i napravila velik iskorak u Hrvatskoj. Takvi su timovi postojali kao izolirani otoci u pojedinim dijelovima zemlje, pa je sa zadovoljstvom pozdravio konačno stvaranje nacionalne strategije o palijativnoj medicini.

- Do sada su se naši djelatnici u palijativnoj skrbi educirali u inozemstvu, a od sada će CEPAMET biti glavni centar za edukaciju, kako bi se ujednačila znanja i vještine na području skrbi o bolesnicima koji boluju od neizlječivih bolesti. U tome će nam pomoći i hrvatska Bijela knjiga, ne samo da bismo spremno dočekali ulazak u Europsku uniju, već i da bismo pružili smjernice i preporuke davateljima usluga, sudionicima i donosiocima odluka o budućem razvoju palijativne skrbi u Hrvatskoj, objasnio je Đorđević.

- Uvođenjem palijativne medicine u postojeći medicinski sustav on neće poskupjeti, ali će zato zdravstveni sustav dobiti novu kvalitetu odnosa i skrbi ne samo prema oboljelima, nego i prema njihovim članovima obitelji, istaknuo je Đorđević.

- Ustanova koje mogu sutra postati hospicij ima mnogo u Hrvatskoj, to nije problem, ali nemamo dovoljno educiranih ljudi koji će voditi brigu o osobama smještenim u hospicijima. Prema tome, uhvatili smo u koštac s procesom razvoja palijativne medicine u Hrvatskoj i uvjeren sam da je to problem koji ćemo uspjeti u kratkom roku riješiti, kazao je Đorđević. (Patricija SOFTIĆ-MEHMEDOVIĆ)