Pad stope nezaposlenosti i aktivnog stanovništva, visoki rast neto plaće u ožujku i značajan rast izvoza u 2014. godini

Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku je zabilježen rast plaća na mjesečnoj i godišnjoj razini. Prosječna je mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u ožujku iznosila 5.723 kune, što je 158 kuna ili 2,8% više nego u prethodnome mjesecu. Na godišnjoj je razini neto plaća povećana za 221 kunu (4,0%), čime se nastavlja kontinuitet međugodišnjeg rasta započet u lipnju prošle godine. Pritom se od prosinca prošle godine bilježe nešto više stope rasta, i to uglavnom zbog promjena u oporezivanju dohotka. Zahvaljujući upravo poreznim promjenama, udio neto plaće u bruto plaći blago se povećao i ustalio na razini od blizu 71%. Zabilježeni je rast neto plaće na godišnjoj razini izrazito visok. Drugim riječima, to je najviši nominalni rast od travnja 2009. godine, odnosno najviši realni rast od prosinca 2008. godine.

Prosječna je bruto plaća isplaćena u ožujku iznosila 8.108 kuna, što je 3,5% više nego u prethodnom mjesecu te 159 kuna ili 2,0% više nego u ožujku prošle godine. Pod pritiskom nepovoljnog stanja na tržištu rada i sporoga gospodarskog oporavka, razina bruto plaća bilježi blaži rast u odnosu na kretanje neto plaća.

U ožujku je zabilježen rast potrošačkih cijena od 1% na mjesečnoj i 0,1% na godišnjoj razini, pa je rast realnih plaća bio nešto niži od njihova rasta u nominalnom izrazu. Tako je neto plaća realno porasla za 1,8% na mjesečnoj i 3,9% na godišnjoj razini, dok je istodobno bruto plaća realno porasla 2,4% na mjesečnoj i 1,9% na godišnjoj razini.

U prvom kvartalu ove godine prosječna je mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila je 5.648 kuna, što je 154 kune ili 2,8% više nego u prvom kvartalu prošle godine. Istodobno je prosječna bruto plaća iznosila 7.974 kune, što je 52 kune ili 0,7% više nego u istom razdoblju prošle godine. Očito je da se nastavlja trend vrlo blagog rasta bruto plaće, ali i izraženijeg porasta neto plaće kao rezultat poreznih promjena koje su stupile na snagu ove godine te, putem rasta neto plaće, dale određen doprinos povoljnijem kretanju potrošnje.

U odnosu na nama slične zemlje, Hrvatska i Slovenija i nadalje bilježe prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura (1.060 odnosno 1.550 eura), ali im se u ožujku priključila i Poljska s bruto plaćom od 1.021 eura. Bruto plaća se u Poljskoj, dosad, osim u prosincu 2014. godine, kada je dosegla 1.037 eura, kretala na razinama ispod tisuću eura. Istodobno je prosječna mjesečna bruto plaća u ožujku u Mađarskoj iznosila 817 eura, u Crnoj Gori 721 euro, u Bosni i Hercegovini 661 euro, u Srbiji 491 euro te u Bugarskoj 451 euro.

Pri sporom i neizvjesnom gospodarskom oporavku te neznatnim pomacima na tržištu rada, ni u nastavku se godine ne očekuju znatniji pomaci u dinamici kretanja plaća. Stoga se očekuje nastavak stagnantnih kretanja bruto plaće, uz dinamičniji rast neto plaće potaknut poreznim promjenama.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Prosječna neto plaća u ožujku zabilježila je rast na mjesečnoj i na godišnjoj razini, što predstavlja najviši nominalni rast u posljednjih šest godina, a rezultat je ponajprije poreznih promjena. Rast bruto plaće istodobno je znatno sporiji, što je odraz nepovoljnog stanja na tržištu rada i sporoga gospodarskog oporavka."

U travnju je drugi uzastopni mjesec, pod utjecajem sezonskog zapošljavanja vezanog uz turističku predsezonu, nastavljeno smanjenje broja nezaposlenih, uobičajeno za ovo doba godine. Apsolutni pad broja nezaposlenih je u travnju bio malo blaži od pada u istom mjesecu prošle godine, što implicira kako se utjecaj godišnje razlike u intenzitetu pada nezaposlenih zbog drugih razloga pored zapošljavanja polako gubi. Tako se i u usporedbi godišnjih razina broja nezaposlenih razlika počela smanjivati, s 57,7 u ožujku na 57,4 tisuće u travnju.

U skladu s takvim kretanjima broja nezaposlenih, kreće se i stopa nezaposlenosti (malo tromije zbog pada aktivnog stanovništva), koja se u travnju realizirala na razini od 18,4%. To je u odnosu na ožujak manje za 1,3 postotna boda, a u odnosu na prošlogodišnji travanj manje za 2,7 postotnih bodova. No, ujedno je, prema našim izračunima, ponovno pala brojnost kontingenta aktivnog stanovništva, do razine od 1,615 milijuna - najniže razine u novijoj hrvatskoj povijesti, što treba osobito zabrinjavati. U odnosu na prošlogodišnji travanj, aktivno stanovništvo je manje za oko 77 tisuća osoba. Isto tako je broj zaposlenih, iako je porastao u travnju, na godišnjoj razini i dalje bio niži za oko 20 tisuća.

Stoga treba zaključiti kako pad nezaposlenosti i stope nezaposlenosti ne znači početak oporavka tržišta rada, osobito u kontekstu aktualnih tržišnih fundamenata koji i dalje ostaju bazično nepovoljni.

Na razini ove godine, na temelju baznih utjecaja (manji priljev u nezaposlenost zbog dosezanja kritično niske razine zaposlenosti) i administriranja nezaposlenih, očekujemo blagu korekciju registrirane nezaposlenosti naniže, ali bez istodobnoga značajnijeg oporavka zaposlenosti i aktivnosti. Opipljiviji oporavak tržišta rada treba očekivati sa stabilnijim gospodarskim oporavkom, a dugoročne kvalitativne pomake s realizacijom strukturnih promjena kojima bi se uskladila ponuda i potražnja za radom.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Stopa registrirane nezaposlenosti na godišnjoj razini pada posljednjih jedanaest mjeseci, no stanje zaposlenosti i aktivnosti i dalje je znatno lošije nego prošle godine. Tako se aktivno stanovništvo u travnju snizilo na razinu oko 1,615 milijuna, što je najniža razina u novijoj hrvatskoj povijesti te sugerira daljnju odgodu početka pravog oporavka hrvatskog tržišta rada.“

Za razliku od konačnih podataka za 2013. godinu, koji su pad vrijednosti izvoza prema preliminarnim podacima pretvorili u blagi rast, konačni podaci za 2014. nisu bitno odstupali od preliminarnih. Tako su i rast izvoza i rast uvoza u prošloj godini bili tek nešto veći od prvobitno objavljenih i iznosili su 9,0% (preliminarni podaci 8,7%), odnosno 4,5% u slučaju uvoza (preliminarni podaci 4,3%). Prema konačnim je podacima vrijednost izvoza povećana za 178 milijuna kuna, pri čemu je najveća korekcija naviše zabilježena u slučaju izvoza električne opreme, namještaja te električne energije. Najveća korekcija naniže istovremeno je zabilježena u slučaju izvoza metala. U slučaju uvoza je, prema konačnim podacima, najviše povećana vrijednost uvezenih strojeva i uređaja te prehrambenih proizvoda. Zbog ovih promjena, došlo je tek do neznatnih mijenjanja redoslijeda djelatnosti koje su najviše potaknule rast izvoza u prošloj godini, pa je rast vrijednosti izvoza strojeva i uređaja tek neznatno premašio rast izvoza prehrambenih proizvoda i zauzeo treće mjesto, nakon odjeće i električne energije. U slučaju se uvoza redoslijed djelatnosti, čiji je uvoz najviše povećan ili najviše smanjen, nije mijenjao. Deficit je, prema konačnim podacima u 2014. godini, u kunama iznosio 51,6 milijardi kuna i smanjen je za 1,7% na godišnjoj razini, neznatno manje od prvobitnih 1,9%. U eurima je iznosio 6,76 milijardi eura i zbog blage deprecijacije kune smanjen je za 2,6%. Smanjen je udio robnog deficita u BDP-u i to s 15,9%, koliko je iznosio u 2013. godini, na 15,7%, a pad bi bio i nešto izraženiji da u 2014.godini nije ponovo zabilježen i pad vrijednosti nominalnog BDP-a. (HGK)