Otkriven dio sjevernog Decumanusa

Napisala i snimila Vedrana HABEREITER

POREČ - Kada je Grad Poreč tijekom prošle godine započeo sa sanacijom infrastrukture u starogradskoj jezgri, pune ruke posla imali su i arheolozi jer su ispod kamenog popločenja ulice osvanuli ostaci građevina koje potječu iz doba antike. Nakon nekoliko mjeseci pauze arheolozi su ovog tjedna nastavili s istraživanjima u Eufrazijevoj ulici, ali su zbog kiše radovi sporo napredovali.

Prema riječima voditelja istraživanja Vladimira Kovačića iz Zavičajnog muzeja Poreštine, najzanimljiviji je pronalazak sjevernog Decumanusa unutar starogradske jezgre, dio antičkog dijela grada za koji se zna da postoji, ali u Poreču i okolici nije još do sada nigdje otkriven. Prema pronađenim predmetima, ova antička ulica potječe iz 1. stoljeća naše ere.

Zanimljivost je da je u ranijim istraživanjima pronađena i jedna rigola, odnosno odvodni kanal za kišnicu, a na ulici su otkriveni i užlijebljeni tragovi, kanali nastali od kotača kola.

- Već krajem prošle godine otkrili smo dio antičke ulice od broja 17 do broja 19 u Eufrazijevoj ulici. Dio je to sjeverne antičke ulice omeđene kamenim ivičnjakom, odnosno većim kamenim blokovima. Na njih se veže nogostup i na vodoravnu ulicu idu okomito postavljeni zidovi antičkih kuća. Do sada smo otkrili dva ulaza u kuće s antičkim pročeljem koja su na sebi imala utore za zatvaranje i antičke vratnice. Između sjevernog i južnog ivičnjaka nalazi se antička ulica široka dva metra, opločena širim kamenjem i dijelovima keramike, sve povezano vapnenim mortom, ističe arheolog Vladimir Kovačić.

Na podnici je pronađeno pet brončanih novčića, jedna brončana ukosnica te dosta ulomaka stakla i keramike. Kovanice su već upućene na restauraciju u Arheološki muzej u Zagrebu, gdje će se utvrditi točno vrijeme iz kojeg potječu.

- Nakon što se otkrije preostali dio u Eufrazijevoj, između broja 19 i 21, istraživanja će se preseliti na suprotnu stranu ulice, kraj Peškere jer je antikna ulica u vrijeme između dva rata bila presječena novim stambenim zgradama, dodaje Kovačić.

Istraživanja su se protegnula i na obližnju Ulicu Konzula Istranina, gdje su u jednom dijelu pronađena dva grlića bunara. Prvi prema ornamentima potječe iz doba gotike, a nakon što je skinut prebačen je u Park Jurja Dobrile. Ispod ovog grlića pronađeno je petnaestak centimetara tamponirane zemlje koja je skrivala još jedan grlić bunara, iz ranijeg perioda. On je bio naslonjen na kameni cilindar koji se pružao u dubinu, ali do dna arheolozi nisu uspjeli doći. I drugi je grlić demontiran te se trenutno nalazi uz Peterokutnu kulu, nakon čega će biti premješten na odgovarajuće mjesto.

- Znamo da se radi o bunaru jer u blizini nismo našli nikakvu voltnu arhitekturu šterne. Potvrdu za to imam jer sam u samom gradu do sada otkrio dva istovjetna bunara koja idu u dubinu do neke podzemne žile, dodaje Kovačić.

Uz njega, na istraživanjima u starogradskoj jezgri radili su i arheolog Želimir Brnić iz Zagreba, Anja Bartol, apsolventica zagrebačkog studija arheologije, te Klaudija Bartolić, apsolventica studija arheologije u Zadru. Istraživanja financira Grad, a nakon završetka arheoloških radova otkrića će, nažalost, biti zatrpana te će iznad njih biti postavljena nova infrastruktura.