Okupljeni građani zadovoljni vizijom uređenja vrsarske rive

- Nadamo se da ćemo na današnjoj prezentaciji od vas dobiti zanimljivih ideja, jer ovo je više-generacijski projekt, master plan, predočenje što bi Vrsar mogao dobiti za deset, dvadeset ili trideset godina i orijentir koji će svaki budući zahvat na rivi upućivati prema ovoj ideji kako bi Vrsar i u budućnosti sačuvao romantičnu dimenziju mediteranskog gradića, rekao je Višen Slamar iz Tissa studija koji potpisuje idejno rješenje vrsarske rive predstavljeno u ponedjeljak u maloj dvorani Sportskog centra. Dvorana je bila puna, donosile su dodatne stolice za sve zainteresirane građane.

Rezultat višegodišnjeg posla koji je financirala Maistra ukazuje da su u Tissa studiju zadatku prišli s velikom pažnjom i osobnom privrženošću Vrsaru. Njihovo idejno rješenje je čisto, nema pretjerivanja ni ekshibicija već plan obnove vodi u smjeru „vraćanja rive građanima“ i valorizaciji tog značajnog prostor uz more kojim danas dominiraju marina, ugostiteljski, trgovački i sportski sadržaji. Slamar je rekao da su željeli sačuvati vrlo vrijednu „pročišćenu, kolijevsku atmosferu“ Vrsara. Promet je u toj priči bio glavni izazov a prijedlog je da ga se izmjesti kao jednosmjeran iza rive, dok bi čitav parter od mora do prvih kuća bio pješački, s ugostiteljskim terasama odmaknutim od fasada zelenilom i dostupan samo interventnim vozilima. Parkiralište za potrebe marine također bi bilo izmješteno, jer je prostor previše atraktivan za sadašnju namjenu a duž rive bi se protezala dva reda zelenila, odnosno stabala koja bi činila hladovinu.

Ana Slamar govorila je o mogućnosti „vraćanja“ mora na Salinama, odnosno proširenja mora u kopno kako bi se dobilo mjesto za mandrač. Izrađene su dvije inačice, sa i bez proširenja morske površine. Posebno su vodili računa zadržati postojeće „pauze“ između tkiva starog grada i novih zona, kako novi dijelovi naselja ne bi uzimali od postojećeg mediteranskog šarma Vrsara. Naglasila je da su u promišljanju uređenja rive imali na umu značaj koji su mjestu svojim djelovanjem donijeli Dušan Džamonja i Edo Murtić, a predvidjeli su i prezentaciju značajnih antičkih arheoloških nalaza koji do sada nisu valorizirani.

- Obje strane rive, sjeverna i južna, podjednako su tretirane, razrahljene trgovima i mjestima susreta, s tim da sjeverna zadržava romantično nostalgičnu priču a južna je moderna i spaja se s Pinetom, rekla je Ana Slamar.

Građani su imali tek nekoliko pitanja. Neke je zanimalo što bi značilo proširenje mora u kopno na Salinama, druge kada bi mogli početi radovi. Višen Slamar odgovorio je da bi se probojem mora u kopno na Salinama dobilo oko 65 metara dužine za vezove te kako bi neki radovi na ovnovi rive trebali početi vrlo skoro zbog uočenih problema.

Celeste Gerometta pohvalio je obavljen posao, pogotovo činjenicu da su u idejnom rješenju predvidjeli valoriziranje povijesne baštine Vrsara.

- Nekad davno sam sa Slavenom Brajkovićem rušio planirani mastodont, kako bismo sačuvali Vrsar. Tada su pobijedili entuzijasti. Nadam se da danas neće pobijediti novac. Drago mi je da su ovo rješenje izradili ljudi s mora i oduševljen sam učinjenim poslom, rekao je.

Serđa Popovića zanimalo je kolika je vrijednost predviđenih radova i znači li ovo idejno rješenje da se odustalo od ranijeg projekta obnove rive čiju je izradu platila Općina. Na prvo pitanje nije bilo moguće dati odgovor, jer bi tek izvedbeni projekt mogao dati elemente za utvrđivanje vrijednosti radova. Raniji nedovršeni plan odnosio se na manji dio rive i uzet je u obzir prilikom izrade idejnog rješenja.