Odzvonilo shoppingu nedjeljom

Hrvatska i svijet
28.12.2008 00:00
D. Požarić
Trgovci tvrde da nedjeljom imaju najbolji promet, pa ako zakon zaživi, najavljuju otpuštanja
Trgovci tvrde da nedjeljom imaju najbolji promet, pa ako zakon zaživi, najavljuju otpuštanja
Piše Bojana MRVOŠ PAVIĆ
Tko je danas kupio, kupio je - posljednja je radna nedjelja u godini, a i općenito. S prvim danom siječnja, naime, na snagu stupa novi Zakon o trgovini, koji će već iduće nedjelje, 4. siječnja, pa sve tamo do početka lipnja, zatvorenima držati sve trgovine u Hrvatskoj, osim, doduše mnogobrojnih, izuzetaka. Od prvog dana siječnja nedjeljom će, primjerice, moći raditi samo pekarnice, kiosci s tiskom, trgovine na benzinskim crpkama, kolodvorima, aerodromima, u krugu bolnica i lječilišta, trgovine prehranom unutar tržnica te ostali izuzeci za, kaže zakon, »nužnu opskrbu stanovništva«.
Upravo su ti izuzeci kamen spoticanja zbog kojeg je zakon toliko dugo bio na čekanju, odnosno u fazi donošenja. Peripetije su, zapravo, počele s prvim danom siječnja prije šest godina, kad su Sindikat trgovine Hrvatske i neke crkvene institucije inicirale nerad nedjeljom, prvenstveno zbog radnika u trgovini kojima se nedjelja uglavnom ne plaća, i zbog nedjelje kao dana za odmor općenito. Prije četiri godine, podsjetimo, zabrana rada trgovina nedjeljom krenula je i u primjenu, također s prvim danom siječnja, pri čemu su raditi mogle samo dežurne, male trgovine, prema unaprijed određenom rasporedu. To ne samo da je unijelo pomutnju među građane, koji su svake nedjelje po kvartu morali tražiti koja je trgovina dežurna, već je izazvalo i revolt trgovaca, prvenstveno velikih, koji su zakon odmah prijavili Ustavnom sudu i vrlo brzo ga oborili. Zabrana rada nedjeljom proglašena je, naime, diskriminirajućom, jer po Ustavu svatko ima pravo na jednake uvjete rada. Isti će se scenarij, da se naslutiti, ponoviti i ovaj put.
Traže novu izmjenu zakona
Iako su se nedavno provedenom anketom među svojim članovima mali trgovci-obrtnici izjasnili da nedjeljom ne žele raditi, sada ipak traže da se, prvenstveno zbog recesije i smanjenog prometa u trgovinama općenito, zabrana odgodi. O tome će na sutrašnjoj konferenciji za novinare govoriti predsjednik Ceha trgovine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Boris Vukelić. Kako kratko napominju iz Ceha uoči te konferencije, zabrana rada nedjeljom u sadašnjim okolnostima nastupajuće gospodarske krize, zahtijevaju novu izmjenu zakona, odnosno ponovno omogućavanje rada nedjeljom radi poticanja potrošnje kao zamašnjaka domaćoj proizvodnji i uslužnim djelatnostima, kao i očuvanju radnih mjesta.
Prolongiranje primjene zabrane rada trgovina nedjeljom jedna je od, kažu u Cehu trgovaca, predloženih mjera za uklanjanje prepreka gospodarstvu i povećanje konkurentnosti, koje je Hrvatska obrtnička komora već polovicom prosinca uputila Vladi RH i Ministarstvu gospodarstva. Kako ističu, u Hrvatskoj danas radi oko 20.000 trgovaca-obrtnika, koji zapošljavaju oko 45.000 ljudi, a budući da u obrtu po zakonu mogu pomagati i članovi najuže obitelji, obrtnička trgovina je, znači, i faktor socijalne sigurnosti za obitelji tih trgovaca.
Svi jednaki pred Ustavom?
Kako zaključuju, udio male trgovine u ukupnom maloprodajnom prometu u posljednjih deset godina ionako se smanjio sa 70 na 30 posto, dok je istovremeno broj obrtničkih trgovina ostao isti. Mala trgovina, zaključuju u Cehu, Hrvatskoj je potrebna zbog opskrbe starijeg i općenito slabije pokretnog stanovništva u gradovima, zbog stanovnika manjih sredina općenito u kojima nema velikih trgovačkih centara, niti kioska ili pekarnica. Konačno, mala je trgovina, kažu u Cehu, Hrvatskoj potrebna zbog činjenice da zapošljava trostruko više ljudi od velikih trgovina.
A dok mali trgovci traže da se primjena zabrane rada nedjeljom odgodi za neka bolja vremena, kad se i promet vrati na staro, veliki će zakon vjerojatno ponovno obarati na Ustavnom sudu. Elemenata za to ima, jer bi svaki trgovac trebao biti jednak pred Ustavom, što u ovom slučaju, opet, nije. Onima koji će nedjeljom morati zatvoriti svoja vrata, naime, najveći su trn u oku trgovine na benzinskim postajama, koje će moći raditi nedjeljom tijekom cijele godine, i to 24 sata. Kako se neslužbeno pak može čuti, vlasnici tih trgovina, ali i trgovci u kioscima i pekarnicama zadovoljno već trljaju ruke iščekujući zakon, i navodno, pojačavaju svoj asortiman. Jer, nema sumnje, od prve će nedjelje u siječnju trgovine na benzinskim postajama postati poželjnije destinacije nego sada, odnosno spasonosno rješenje za sve one koji se nisu stigli opskrbiti potrebnim dan ranije, u subotu.
Rijetki plaćali nedjelju
S prvim danom lipnja, ostane li zakon u primjeni, nedjeljom će svoja vrata opet moći otvoriti sve trgovine u državi, i velike i male, koje će raditi do 1. listopada, a onda opet u prosincu, no samo od 7 do 14 sati. Kako je, uglavnom, popis izuzetaka koji će tijekom cijele godine moći raditi izuzetno dugačak, a radna im je satnica općenito različita, ovisno o tipu prodavaonice, građanima će iduće godine trebati dobar šalabahter, koji donosimo, da pohvataju radno vrijeme trgovina. Osim toga, građanima će zasigurno trebati i određeno razdoblje da se na zatvorene nedjelje - naviknu.
Trgovci će se na novo radno vrijeme, odnosno nerad nedjeljom, s druge strane, sigurno lako i brzo naviknuti, posebno uzme li se u obzir da su nedjeljom do sada radili - neplaćeno. Rijetki su poslodavci uredno plaćali radnu nedjelju i prekovremene sate općenito, no sada najavljuju i zatvaranje određenog broja radnih mjesta. Nedjelja im je, kažu, jedan od najboljih dana u tjednu po veličini prometa, a ne uspiju li primjenu zakona ukinuti, sigurno će, tvrde, biti prisiljeni na otpuštanje određenog broja zaposlenih, posebno uzme li se u obzir i to da recesija već uzima svoj danak. Nekoliko mjeseci zaredom, naime, promet je u trgovini općenito manji.
Šalabahter za (ne)rad trgovina nedjeljom
  • - radno vrijeme ponedjeljak - subota od 6 do 21 sat
  • - svi rade nedjeljom od 1. lipnja do 1. listopada te tijekom prosinca od 7 do 14 sati
  • - tijekom cijele godine nedjeljom rade:
    • - od 7 - 14 sati: štandovi i klupe izvan tržnica, kiosci s cvijećem i svijećama, pekarnice, kiosci
    • - od nula do 24 sata: benzinske crpke i njihove trgovine, trgovine na granicama, u kolodvorima, u zračnim lukama, lukama
    • - sukladno radnom vremenu: trgovine unutar bolnica, lječilišta, hotela, kampova, muzeja i galerija, nacionalnih parkova, ZOO-ova
    • - sukladno radnom vremenu tržnica: tržnice, prehrambene trgovine unutar tržnica, kiosci u tržnicama -
  • - Badnjak, Stara godina od 7 do 15 sati radnim danom
Gdje kupiti novine
Kad od 1. siječnja iduće godine na snagu stupi novi Zakon o trgovini i već se 4. siječnja zatvore vrata velikih trgovačkih centara i malih trgovina-obrta, građani će, osim po kruh i mlijeko, u zakonom izuzete prodavaonice morati i po - informaciju. Novine će se, naime, nedjeljom sve do lipnja prodavati samo na kioscima, benzinskim postajama, u kolodvorskim prodavaonicama, na aerodromima, u trgovinama prehranom unutar tržnica, bolnica i slično. To će novinskim izdavačima sigurno, kako sami kažu, donijeti gubitke.
Prema riječima Marijana Beljana, predsjednika Udruge novinskih izdavača, ovakav prijedlog zakona ipak je daleko bolji od prijedloga koji je nakratko zaživio početkom 2004. godine, prije negoli su ga veliki trgovački centri skinuli na Ustavnom sudu, no svima je, dodaje, ipak potrebno prijelazno razdoblje za prilagodbu.
Prije gotovo pet godina nedjeljom je dežurala samo jedna trgovina prehranom na svakih 5.000 stanovnika, manja od 200 četvornih metara, dok kiosci i ostali sadašnji izuzeci nisu mogli raditi. Tada su i novinski izdavači reagirali, napominjući da će im to značiti smanjenje godišnjih prohoda za 130 milijuna kuna. Na pitanje koliko će izdavači ovaj put biti na gubitku, Beljan odgovara da jedinstvena analiza izdavača za sada još nije napravljena.
- Ovaj je put zakon za nas bolji negoli 2004. godine, no gubitaka će sigurno biti. Svaki izdavač puno ulaže u svoje nedjeljno izdanje, a da ne govorimo i o ljudima koji sudjeluju u proizvodnji tog izdanja, od novinara, preko tiskare, distribucije i ostalih. Zato niti jedna nagla promjena zakona, s obzirom na tolika ulaganja, nije prihvatljiva, ističe Beljan.
© 2003 - 2025 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti