Održana tribina na temu života uz kamenolome

Pozivu na tribinu Zelene Istre i udruge Murva održane prekjučer u Marčani sa ciljem informiranja o mogućim pogubnim posljedicama otvaranja dvaju kamenoloma na tom području odazvalo se četrdesetak građana.

Tribinu je moderirala Dušica Radojčić iz Zelene Istre koja je u uvodu govorila o rezultatima anketiranja građana nastanjenih pored aktivnih kamenoloma u Istri o njihovoj kvaliteti života. Prema rezultatima ankete, 96,4% ispitanih odgovorilo je da blizina kamenoloma šteti njihovom zdravlju, da trpe velike štete na građevinama, kao i štete zbog umanjene dobiti od turističke i poljoprivredne djelatnosti. Njih 43% smatra da ne bi mogli prodati svoju kuću zbog blizine kamenoloma, a 47% da bi možda i mogli, ali vrlo teško i po znatno nižoj cijeni od njene stvarne vrijednosti. Za sve navedene, kao ni za ostale štete ne postoji nikakav sustav kompenzacija.

Na tribini su rezultate ankete potvrdili i svoja iskustva života u blizini kamenoloma prenijeli stanovnici Šumbera i Raklja, a bojazan od otvaranja novog eksploatacijskog polja stanovnici mjesta Čabrunići. Ukupna veličina ekspolatacijskih polja (90 hektara) bila bi gotovo 5 puta veća od površine kamenoloma u Raklju.

Robert Baćac govorio je o suprotstavljenosti kamenoloma i ulaganja u razvoj seoskog turizma, kao i o iskustvima i poticajnim mjerama osmišljenog ulaganja u turizam koji provode zemlje poput Švicarske, Francuske i Italije. Mario Božac je izvijestio o motivaciji grupe građana da se upuste u dvije sudske bitke protiv Rješenja o prihvatljivosti kamenoloma "Marčana" i "Marčana I» za okoliš, koja je rezultirala pobjedom i poništenjem oba rješenja. Srećko Peršić iz udruge Murva informirao je prisutne o inicijativi za pokretanje lokalnog referenduma o kamenolomima u Marčani.

[slika1d]

Tijekom rasprave sudionici su istaknuli da će investitor kamenoloma u Marčani vjerojatno pokušati ponovno pokrenuti postupke procjene utjecaja na okoliš. Izrazili su bojazan zbog dokazane neobjektivnosti studija utjecaja, ali i spremnost za uključivanje u nove postupke te još predaniji angažman. Upućena je kritika općinskoj upravi zbog nepostojanja mjesnih odbora u Općini Marčana, koji bi mogli biti podrška stanovništvu u njihovom djelovanju.

Stanovnici Marčane nedovoljno su informirani o posljedicama otvaranja kamenoloma u susjedstvu, o dokazanom kancerogenom djelovanju na zdravlje plina radona koji se oslobađa tijekom vađenja kamena te o značajnim negativnim utjecajima kamenoloma na turističku i poljoprivrednu djelatnost. Zbog iznimne veličine i vijeka eksploatacije od 40 godina, utjecaj dvaju kamenoloma neće se osjetiti samo u Marčani već i u svim okolnim mjestima, poglavito u Općini Ližnjan. Mještani ne znaju ni da se, osim spomenuta dva, na području Općine Marčana planira otvaranje još jednog kamenoloma u Prodolu.

Prisutni su se složili da bi upliv koji bi kamenolomi imali na proračun Općine Marčana bio zanemariv kad se usporedi sa štetama, te da su priče o novom zapošljavanju neistinite, budući je investitor na javnoj raspravi još 2012. godine istaknuo da barem 7 godina neće doći do novog zapošljavanja, jer će se radna snaga iz postojećih i zatvorenih kamenoloma preusmjeriti na marčanske. Prisutni su istaknuli i neobičnu činjenicu da je investitor još 2013. godine sklopio Ugovor o sufinanciranju pripremnih radnji za izgradnju jugoistočne obilaznice Općine Marčana i njezino priključenje na državnu cestu D 66, čime su dali do znanja i da misle kako su kamenolomi «gotova stvar». Takvo što nije određeno niti jednim propisom, te se s pravom može smatrati «uslugom za uslugu».

Zaključak je tribine bio kako se moraju intenzivirati aktivnosti informiranja mještana o utjecaju kamenoloma na kvalitetu života, kao i potrebu da se čim veći broj građana aktivno uključi u postupke i iskoristi mogućnosti koje im stoje na raspolaganju kao što su javne rasprave o možebitnim studijama utjecaja na okoliš. Zaključeno je i da se tribine poput ove organiziraju i u svim okolnim mjestima. (dp)