Od 1. siječnja kreće naplata tankih shopping vrećica

Hrvatska i svijet
31.12.2024 09:06
Izvor: Portal 24 sata
D. Požarić
Problem plastike
Problem plastike
Autor: Dhanesh Damodaran
Izvor: Pixabay
Tanke plastične vrećice koje se najčešće nalaze u rolama na odjelima svježeg voća i povrća te na pultovima s ribom i mesom, od 1. siječnja počet će se naplaćivati. Ovaj potez Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije poznat je još od svibnja, a sad je i poznato koliko će te vrećice, tanje od 15 mikrometara, i stajati. Neki trgovački lanci su se oglasili te izvijestili potrošače da će cijena takvih vrećica početi naplaćivati jedan cent po komadu, piše portal 24sata.hr
Svi trgovački lanci nakon Nove godine bit će dužni uz vrećice istaknuti koliko one koštaju, a iste neće biti dozvoljeno prodavati na blagajnama. Naplatom tankih vrećica nastoji se potaknuti kupce da koriste višekratne, perive vrećice prilikom kupnje voća i povrća čime se nastoji smanjiti količina plastičnog otpada u okolišu.
- Ideja da se na taj način smanji količina plastike u okolišu je dobra, ali komunikacija nadležnog ministarstva, odnosno Fonda za zaštitu okoliša je loše odrađena. Svakako su trebali napraviti nekakav promotivni spot kojim bi ljudima objasnio tu promjenu, da ljudi znaju što mogu, a što ne mogu. Dakle, kao i uvijek, sve će pasti na leđa potrošača, ali i blagajnica koje će se morati nositi s potencijalno neugodnim situacijama. Ne znam kako će se ljudi snaći, ali očekujem da će biti različitih nesporazuma jer se kod nas ništa ne iskomunicira kako treba.
No, osim ove promjene, nakon 1. siječnja stiže još jedna, a to je povećanje naknade za povratnu ambalažu sa sadašnjih sedam na deset centi. Dok se naknada za plastične te staklene boce i limenke isplaćivala u kunama, za jednu bi se dobilo 50 lipa. Neznatno viši iznos ostao je i nakon uvođenja eura, dakle cijelo desetljeće nije se mijenjao.
- I tih deset centi za komad povratne ambalaže je i dalje najniža naknada od svih zemalja Europske unije. To što će uskoro biti tri centa više, nije uopće stimulativno. Ovakvom politikom zaštite okoliša do 2030. godine nećemo uspjeti smanjiti količinu komunalnog otpada, a do 2050. godine Europa bi trebala biti 'no waste' - kaže nam Knežević.
Naime, da bi se smanjila količina otpada na odlagalištima potrebno je više odvajati sav reciklabilni otpad. No, u stvarnosti, ljudi se ne potiče i ne olakšava im se u smislu da taj otpad imaju i gdje odložiti. Knežević kaže kako ona odvaja plastiku te kako su kontejneri za plastiku uvijek prepuni, često su razvaljeni pa vjetar raznosi smeće, baš kao i ptice koje i u kontejnerima za plastiku imaju svoj interes.
- Sjećam se kada sam još davne '72. godine bila u Njemačkoj. Oni su već tada imali kontejnere za staklo i to staklo se odvajalo čak i po bojama. U Austriji se primjerice odvoz otpada ne plaća, a u Francuskoj na svakom koraku imate koševe i kontejnere za reciklirani otpad i za razliku od naših, svi su ispravni, zatvoreni i funkcionalni - zaključuje Knežević za portal 24sata .
© 2003 - 2025 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti