Nulti razred kao početak osnovnoškolskog obrazovanja?

Hrvatska i svijet Lokalno
02.10.2024 13:07
Sniježana MATEJČIĆ
Što stoji iza porasta broja djece koja nisu spremna za školu?
Što stoji iza porasta broja djece koja nisu spremna za školu?
Autor: Klimkin
Izvor: Pixabay
Pisali smo o tome kako petnaestak porečkih mališana nije krenulo u prvi razred zajedno sa 162 vršnjaka prvašića. Nastavili su još jednu godinu predškolskog programa jer su stručna povjerenstva procijenila da nisu spremni za školu. Taj tekst nije privukao pažnju roditelja niti stručnjaka, tek nekoliko komentara fokusiranih isključivo na zabrane i ograničavanje korištenja pametnih telefona. I slutnju jednog čitatelja da bi sustav mogao problem „riješiti“ pogubnim snižavanjem kriterija.
Razgovarali smo zato s još jednom stručnjakinjom, pazinskom psihologinjom Nevom Ljuština Zgrablić koja ima iskustvo rada s djecom i mladima kroz formalno i neformalno obrazovanje. Zanimalo nas je što bi po njoj mogao biti razlog porasta broja djece koja nisu spremna s vršnjacima započeti osnovnoškolski program.
„Čitam i promišljam o tome od kad sam dobila vaša pitanja i nemam konkretan odgovor. Tema se često provlači kod stručnih suradnica u osnovnoj školi, razrednica u nižim razredima, a vidjela sam da je i na televiziji bio prilog o (ne)spremnosti za školu. Slažem se s tezom da ekrani digitalnih aparata neminovno utječu na raspon dječje pažnje i razvoj fine motorike, kao i na socio - emocionalni razvoj. Proveden je niz znanstvenih istraživanja o toj temi. Hrabri Telefon i Centar za podršku roditeljstvu nude dobar pregled znanstvenih spoznaja o tome kako ekrani utječu na djecu u ranom i srednjem djetinjstvu. Naime, oni mogu biti i dobar odgojni alat ako se koriste sa znanjem i primjereno dobi“, kaže Ljuština Zgrablić.
Je li djeci koja ponavljaju predškolski program s mlađom djecom dosadno, jesu li demotivirana sudjelovati u aktivnostima koje su već prošla godinu dana ranije? Naša sugovornica kaže da joj je poznat primjer pazinskih mješovitih grupa i činjenica da je odgajateljicama ponekad teško organizirati predškolske aktivnosti uz polovicu djece koja su tek došla iz jaslica.
„Ipak, mješovite skupine nude priliku za razvoj empatije i pro-socijalnog ponašanja te su vrijedan izvor "prirodnog" grupnog funkcioniranja iz evolucijske perspektive. Također, testiranja spremnosti za školu provode liječnik i školska psihologinja - ljudi koje djeca nikada nisu vidjela u svojim grupama. Možda i to ima utjecaj na njihove testne rezultate? Moja kolegica, stručna suradnica - psihologinja koja radi u osnovnoj školi često spominje presudnu dječju tremu prilikom velikog "Testa spremnosti za školu".
Dugo se već govori o neusklađenosti predškolskog i školskog sustava odgoja i obrazovanja. Kao da se radi o dva odvojena sustava, a ne o jednom zajedničkom. Druge su zemlje već odavno doskočile "problemu" spremnosti za školu, dodavši školi još jedan, nulti razred, s puno manjim očekivanjima prema djeci, roditeljima i učiteljima. Možda je to put prema nekom rješenju i u Hrvatskoj?“
Naša sugovornica kaže da roditelji, odgajatelji i razrednici dijele veliku odgovornost usklađivanja svojih očekivanja prema dječjem ponašanju u drugom desetljeću 21. stoljeća. „
Ta očekivanja ne mogu biti ista kao prije dvadeset i trideset godina kada je građen naš (odgojno)obrazovni sustav. Odgode koje se događaju možda su dobre za djecu. Ako su na kraju stručni tim i roditelji procijenili da dijete nije spremno to ne znači da je nesposobno. Možda se može govoriti o tome da sustav ne prepoznaje suvremene potrebe djece, roditelja, učitelja i odgajatelja, a ljudi koji su djeci bliže, zajedno traže individualna rješenja, želeći učiniti najbolje za dijete. Ne treba zaboraviti koliko je djetetu važno iskustvo "stare škole nonića i nona“ prilikom pripremanja za školu. Čitanje slikovnica, pletenje, izrada narukvica, kuhanje, miješenje njoki redom su stvari koje djeca sve rjeđe rade, a to je itekako važan kotačić u razvoju djece i u njihovoj pripremi za školu, još više za život.“, zaključuje psihologinja Neva Ljuština Zgrablić.
© 2003 - 2024 Parentium Media - Hosted by Plus.hr
Ova stranica koristi kolačiće radi pružanja boljeg korisničkog iskustva. Izjava o privatnosti