Novi znanstveni suradnici porečkog Instituta bave se održivom poljoprivredom

Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču od ovog mjeseca ima dvoje novih znanstvenih suradnika. Dr. sc. Melissa Prelac i dr. sc. Danko Cvitan nova su zvanja stekli u ustanovi u kojoj su proteklih godina razvijali istraživačke karijere, sudjelovali u projektima, provodili pokuse i razvijali laboratorijske metode.

Iako su na Institut stigli različitim profesionalnim putovima, povezuje ih istraživanje održive poljoprivrede, biomase i mogućnosti ponovne uporabe poljoprivrednih nusproizvoda.

Njihov rad temelji se na ideji da se ostaci iz vinogradarstva, maslinarstva i druge poljoprivredne proizvodnje ne promatraju samo kao otpad, nego i kao moguća sirovina za nove proizvode.

Danko Cvitan na Institut je stigao 2016. godine na stručno osposobljavanje. Nakon toga radio je kao tehničar, stručni suradnik, asistent i viši asistent, a sada je izabran u zvanje znanstvenog suradnika.

Sudjelovao je u projektima povezanima s povrćarskom proizvodnjom i turizmom, dok se posljednjih godina najviše bavi ostacima iz vinogradarske i maslinarske proizvodnje.

- Sudjelovao sam u provedbi projekata iz područja povrćarske proizvodnje te u projektima vezanima uz turizam, dok se posljednjih godina najviše bavim valorizacijom ostataka iz vinogradarske i maslinarske proizvodnje. Istražujemo mogućnosti ponovne uporabe nusproizvoda i ostataka iz poljoprivredne proizvodnje te njihovu pretvorbu u proizvode s dodanom vrijednošću, rekao je Cvitan.

U dosadašnjem radu bavio se proizvodnjom biougljena od ostataka rezidbe vinove loze, izradom peleta od komine uz dodatak biougljena te kompostiranjem komine.

- Od ostataka rezidbe vinove loze proizvodili smo biougljen, dok smo od komine maslina proizvodili pelete s dodatkom biougljena. Cilj takvih istraživanja je pronaći način da se biomasa vrati u proizvodni ciklus, kao poboljšivač tla, objasnio je.

Većinu projekata na kojima je radio vodio je dr. sc. Igor Palčić, koji mu je bio mentor i voditelj projekta BIONUTRIVINE. U sklopu tog projekta Cvitan je proveo istraživanje za doktorski rad.

Doktorirao je krajem listopada prošle godine u Zagrebu, a tema disertacije bila je "Potencijal primjene biougljena kao poboljšivača tla u uzgoju 'Malvazije istarske' (Vitis vinifera L.)".

Biougljen nastaje pirolizom biomase uz ograničenu prisutnost kisika. Može utjecati na strukturu tla, zadržavanje vode i hranjivih tvari te aktivnost mikroorganizama, zbog čega je zanimljiv i u kontekstu prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama.

Melissa Prelac završila je poljoprivredni smjer Srednje škole Mate Balote u Poreču, a zatim agroekologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Nakon fakulteta stručno se osposobljavala na matičnom fakultetu, a potom je tri godine radila u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

- Znanost me oduvijek zanimala. Nakon fakulteta odlučila sam steći iskustvo i izvan akademske zajednice te sam nekoliko godina radila u Agenciji za plaćanja. No želja za istraživačkim radom ostala je prisutna, pa sam se prijavila na natječaj za asistentsko mjesto na projektu Instituta, rekla je Prelac.

Na Institutu radi od rujna 2021. godine, kada je zaposlena kao asistentica na projektu BIONUTRIVINE, koji je vodio dr. sc. Igor Palčić.

U doktorskom radu istraživala je može li se biougljen koristiti kao materijal za izdvajanje vrijednih spojeva iz vodenih ekstrakata lista masline i ljuske luka. Ti nusproizvodi sadrže biološki aktivne spojeve koji bi se mogli koristiti u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.

- Pripremala sam vodene ekstrakte lista masline i ljuske luka, a zatim istraživala koliko biougljen može vezati prisutne fitokemikalije i o kojim se točno spojevima radi. Takvi se biljni ostaci često odbacuju, iako sadrže vrijedne komponente koje se mogu izdvojiti i dalje koristiti, objasnila je.

Tijekom poslijedoktorskog usavršavanja šest je mjeseci provela u laboratoriju Instituta za maslinarstvo u Izoli u Sloveniji. Ondje je razvijala znanja iz laboratorijskih analiza te metoda izdvajanja i određivanja bioaktivnih spojeva.

- Boravak u drugom laboratoriju bio je vrlo važno iskustvo. Upoznala sam nove metode rada, drukčiju opremu i istraživački pristup te stečena znanja poslije mogla primijeniti na projektima Instituta u Poreču, rekla je Prelac.

U novom zvanju Prelac će nastaviti istraživati mogućnosti uporabe biomase i poljoprivrednih nusproizvoda. Bavit će se i razvojem analitičkih metoda za ispitivanje tla i biljnog materijala.

Sudjelovala je i u uspostavljanju laboratorijskih postupaka za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, čime istraživanja povezuju s potrebama proizvođača i upravljanjem poljoprivrednim prostorom.

- Želim nastaviti raditi na analitičkim metodama koje će nam omogućiti kvalitetnije istraživanje tla i biljnog materijala. Laboratorij je osnova velikog dijela našeg rada, jer bez pouzdanih analiza ne možemo pravilno tumačiti rezultate pokusa niti donositi zaključke koji će poslije biti primjenjivi u proizvodnji, istaknula je.

Izborom dvoje novih znanstvenih suradnika Institut je zadržao istraživače koji dobro poznaju njegove laboratorije, pokusne površine i dugoročne projekte. Cvitan i Prelac nastavit će istraživati različite mogućnosti održivog korištenja tla, biomase i ostataka iz poljoprivredne proizvodnje.