Nova bolnica na čak 41 tisuću kvadrata - u Pazinu predstavljen projekt izgradnje nove Opće bolnice u Puli

[slika1d]Projekt nove Opće bolnice u Puli nije politički. To je projekt za početak trećeg milenija, za građane Istre koji zaslužuju kvalitetno riješene zdravstvene usluge u Istri, rekao je župan Ivan Jakovčić na jučerašnjoj prezentaciji projekta u Pazinu. Iako je bio najavljen, ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić »zbog hitnih obaveza« nije došao, skroman je bio i odaziv vijećnika Županijske skupštine te predstavnika lokalnih vlasti, ali su zato velik interes iskazali zdravstveni djelatnici.

Izgradnju nove bolnice Jakovčić je iznova nazvao najznačajnijim projektom razvoja u Istarskoj županiji, podsjetio je da će ona koštati 450 milijuna kuna od čega sto milijuna treba osigurati Županija, a ostatak država. Kredit u nekoj europskoj instituciji ili javno-privatno partnerstvo mogući su modeli financiranja, ali konačna odluka još nije donesena. U Županiji neće biti nikakvih problema oko zatvaranja financijske konstrukcije, uvjerava župan, jer se planiraju utrošiti decentralizirana sredstva za zdravstvo pa čak i povećati udio, posebno kroz kupnju opreme. Županija se od 2001. godine nije zaduživala pa je spremna i na dugoročno zaduživanje na 20 do 25 godina ako bude potrebno.

[slika2l]- Bez vašeg znanja bolnica je mrtvi kapital koji nam nije potreban, poručio je župan okupljenim zdravstvenim djelatnicima i najavio da će Županija (su)financirati specijalističke studije i uspostaviti mrežu zdravstvene suradnje s talijanskim Venetom ili drugim regijama u Europi.

- Nismo zadovoljni s ritmom projekta, a i svi bi htjeli da je bolnica već izgrađena. Temeljitost pristupa je jedan od razloga za nešto kasnije rokove od onih koje sam najavljivao, ali i sustav javne nabave, rekao je Jakovčić dodavši da će se na jesen 2008. godine ishodovati građevinska dozvola. Izrađuje se glavni projekt, a do sada je Ministarstvo zdravstva u dokumentaciju uložilo 12,5 milijuna kuna.

O povijesti bolnice, dosadašnjim aktivnostima na projektu i arhitektonsko-građevinskom rješenju pulskog URBIS-a govorio je ravnatelj dr. Lems Jerin, a prikazan je i desetominutni videofilm. Na istočnoj strani ginekologije nadogradilo bi se gotovo 20 tisuća četvornih metara s prizemljem i sedam katova, dok bi se drugi objekt od skoro 7.700 kvadrata nadogradio na zapadnoj strani radiologije i imao bi prizemlje i tri kata. Površina bolnice bi se tako s nešto više od 14 tisuća popela na čak 41.554 četvorna metra.

U prizemlju zgrade koja se nadograđuje na ginekologiju bit će infektologija, citologija i patologija, transfuzija i ljekarna, na prvom katu objedinjen bolnički prijem, hitan prijem uz jedinstven operacijski blok s osam dvorana i jedinicom intenzivnog liječenja, a na katovima djelatnosti (ginekologija, kirurgija, očna, bolesti uha, grla i nosa, dječja, neurologija, psihijatrija, za unutarnje bolesti) sa stacionarom, pa bi svaki odjel imao 25 do 30 bolesničkih soba. U drugoj zgradi bila bi dnevna bolnica s dnevnom kirurgijom, polikliničko-konzilijarna djelatnost, dijagnostika i terapija te u prizemlju dijaliza, fizikalna medicina i poliklinika za baromedicinu.

[slika3d]U stacionaru će biti 506 kreveta, dnevna bolnica će imati 81 krevet svih specijalističkih djelatnosti osim oftalmologije i dvije operacijske dvorane, a hitan prijem sedam prostora za interventno- dijagnostičke potrebe, reanimacijsku dvoranu i prostor sa šest kreveta za promatranje. Jerin je istaknuo značajan medicinski napredak zbog osnivanja invazivne kardiološke dijagnostike - koronarografije i uvođenja magnetske rezonancije, a osniva se i centar za dijabetes. Jedna od najznačajnijih investicija u opremu bit će uređenje kardiologije. Procjenjuje se da će u bolnici biti 900 zaposlenih.

- Opremljenost bolnice pratit će povećanje stručnog kadra budući da 10-ak liječnika godišnje ide na specijalizacije, poručio je Jerin.

Saznali smo da će bolnica imati helidrom i da će se zgrada Mornaričke isprazniti pa je jedna od mogućnosti da se ona koristi za zdravstveni turizam. Dr. Nadomir Gusić je rekao da kirurgiji treba minimalno sedam operacijskih dvorana, a dr. Jerin da je bolnica projektirana po standardima i da sve izvan toga trebaju usuglasiti i financirati Ministarstvo i Županija kao vlasnik bolnice.

Selvina BENIĆ